Nekoliko desetina antifašista, uprkos niskim temperaturama, ovim činom prisjetili su se svih žrtava fašizma i odali im počast, dok su neki od njih čak bili odjeveni u partizanske ili druge uniforme.
U atmosferi trobojki s petokrakama i brojnih zastava antifašističkih udruženja, izviđačkih, planinarskih, oko 5.000 poštovalaca i sljedbenika antifašističkih tekovina i partizanske borbe okupili su se na Velikom polju na Igmanu.
Učesnici su iz raznih krajeva BiH i susjednih zemalja, pripadnici svih generacija – od najmlađih, tinejdžera, omladinaca… do najstarijih antifašista.
“Iz godine u godinu se povećava broj učesnika, a posebno smo ponosni na veliki odziv mladih ljudi i dolazak antifašista, boraca, izviđača iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore…”, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo.
Položeni su vijenac i cveće na spomen-ploču u Plandištu i na spomenik na Brezovači gdje je odata počast borcima-partizanima poginulim u Drugom svjetskom ratu, koji su sahranjeni na tom mjestu.
Vijence i cvijeće su položile delegacije boračkih udruženja iz Beograda, Užica, Bajine Bašte, Makarske, zatim delegacije iz Slovenije, delegacija SUBNOR-a Kantona Sarajevo, delegacije antifašista Tuzle, Zenice…, uz podsjećanje na značaj Igmanskog marša i antifašističke tradicije.
Obilježavanje Igmanskog marša organizuje Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Kantona Sarajevo u saradnji s Udruženjem antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (ABNOR) Hadžići.
Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći – od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.
Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama, pa je Štab brigade donio odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta – učesnici marša prošli su pored Sarajeva i preko Igmana izveli pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.