CAPITAL otkriva da Irena Ignjatović nema upisanu nacionalnost u rodnom listu, iako je izabrana kao Bošnjakinja
Nova ministarka porodice, omladine i sporta Republike Srpske Irena Ignjatović izabrana je na tu funkciju bez validnog dokaza o nacionalnoj pripadnosti, čime je ozbiljno dovedena u pitanje ustavnost nove Vlade premijera Save Minića, otkriva CAPITAL.
Ignjatovićeva je imenovana kao ministarka iz reda bošnjačkog naroda, iako u njenom rodnom listu – koji predstavlja jedini zvanični i validni dokument za dokazivanje nacionalne pripadnosti – ta rubrika nije popunjena.
Portal CAPITAL je u posjedu rodnog lista Irene Ignjatović, izdatog danas, u kojem su rubrike „nacionalnost“ i „vjeroispovijest“ prazne. To znači da je kao jedini dokaz njene nacionalne pripadnosti poslužila lična izjava, što prema tvrdnjama pravnika nije dovoljno niti u skladu sa zakonom.
– Ministri su dužni da Generalnom sekretarijatu Vlade RS, radi formiranja personalnog dosijea, dostave rodni list kojim se potvrđuje njihova nacionalna pripadnost. U rodnom listu Irene Ignjatović, izdatom na današnji dan, rubrika nacionalnost je prazna, a ona je juče izabrana za ministarku kao pripadnica bošnjačkog naroda, umjesto dosadašnje ministarke Selme Čabrić – objašnjava sagovornik CAPITAL-a.
Prema njegovim riječima, to praktično znači da je Ignjatovićeva dala neistinitu izjavu o svojoj nacionalnoj pripadnosti ili da u trenutku izbora nije imala validan dokaz na osnovu kojeg je mogla biti imenovana na ministarsku funkciju.
– Ovakva praksa otvara mogućnost da se bilo ko, u zavisnosti od političke potrebe, izjašnjava kako želi, dok u zvaničnim dokumentima zadržava praznu ili raniju nacionalnu pripadnost – upozorava sagovornik.
On naglašava da bi, kako bi izbor bio u potpunosti zakonit, Ignjatovićeva prije imenovanja morala da se u matičnom uredu izjasni kao Bošnjakinja i da se ta nacionalna pripadnost zvanično upiše u rodni list.
– Da je to urađeno, sve bi bilo u skladu sa zakonom. Ovako, postoji osnov da se ospori ne samo njen izbor, već i izbor kompletne Vlade Republike Srpske – tvrdi on.
Najpoznatiji slučaj promjene nacionalnosti
Sagovornik podsjeća na ranije primjere promjene nacionalne pripadnosti u političke svrhe, među kojima je najpoznatiji slučaj aktuelne potpredsjednice Narodne skupštine RS Nine Bukejlović.
Na lokalnim izborima 2016. godine Bukejlovićeva se kao kandidat SDS-a izjasnila kao Srpkinja i osvojila odbornički mandat. Nakon prelaska dobojskog SDS-a u SNSD, na opštim izborima 2018. godine izjasnila se kao Bošnjakinja i osvojila poslanički mandat, koji joj je kasnije oduzelo Apelaciono vijeće Suda BiH upravo zbog promjene nacionalnosti.
Na izborima 2022. godine ponovo je izabrana za poslanicu kao Bošnjakinja, a krajem septembra prošle godine i za potpredsjednicu NSRS iz reda bošnjačkog naroda.
Sagovornik CAPITAL-a podsjeća i na ranije medijske navode da je ministra trgovine i turizma Denisa Šulića, koji je po nacionalnosti Bošnjak, trebao da zamijeni Aleksandar Milješić iz Prijedora.
– Očigledno je da Milješić nije želio da „mijenja vjeru za večeru“ i da se zbog ministarske funkcije izjasni kao Bošnjak. Za razliku od njega, mnogima to, nažalost, nije prepreka – navodi sagovornik.
Prema Ustavu Republike Srpske i Zakonu o Vladi RS, sastav Vlade mora odražavati nacionalnu strukturu: osam ministara iz reda srpskog naroda, pet iz reda bošnjačkog i tri iz reda hrvatskog naroda. Svako odstupanje od tog principa može dovesti u pitanje zakonitost njenog formiranja.