Osporeni zakon je usvojila Narodna skupština Republike
Srpske na sjednici održanoj 19. aprila 2024. godine, a stupio je na pravnu snagu
17. jula 2024. godine. Ustavni sud je navedenom odlukom privremeno stavio van pravne
snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17.
jula 2024. godine primjenom principa ab
initio, pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio
očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja
ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS. Naime,
odredbama osporenog zakona reguliraju se pitanja koja su već regulirana
Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji RS daju nadležnosti
koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz
istovremeno stavljanje van pravne snage određenih odredbi Izbornog zakona BiH.
“U okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću
pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito reguliranje iste oblasti na
različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud stoga smatra da
postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i
političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se
utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost
nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uvjeta da bi Ustavni
sud odlučivao o zahtjevu
za privremenu mjeru.” stoji u saopštenju Ustavnog suda BiH
“Osim toga, razmatrajući uslov „hitnosti“ donošenja privremene mjere, Ustavni
sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od
najvažnijih oblasti regulisanja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i
transparentnih izbora koji odražavaju volju građana. Stoga bi implementacija Izbornog zakona RS
ozbiljno podrivala ulogu Centralne izborne komisije BiH. I sama mogućnost
organiziranja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog
zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski
izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava. Zadržavanje takve pravne
situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do
pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo
rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću” stoji u objavi.
Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj
mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.