Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelacije Milorada Dodika, koje su spojene u jedan predmet jer se odnose na istu pravnu stvar – presudu Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije kojom mu je prestao mandat predsjednika Republike Srpske. Odlukom donesenom 4. novembra 2025. godine, Sud je jasno potvrdio da su odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita pravno važeće i da predstavljaju dio domaćeg zakonodavstva.
„S obzirom na to da je apelacije u predmetima br. AP-3722/25 i AP-4095/25 podnio isti apelant (Milorad Dodik) i da se osporene odluke tiču iste pravne stvari, Ustavni sud je… donio odluku o spajanju navedenih apelacija… i donio jednu odluku pod brojem AP-3722/25.“
„Ustavni sud je odbio kao neosnovanu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv Presude Suda BiH broj S1 2 K 046070 25 Kž 2 od 12. juna 2025. godine… Ustavni sud je odbacio kao nedopuštene apelacije… u odnosu na odluke CIK-a BiH i Suda BiH.“
CIK samo potvrdio prestanak mandata
Ustavni sud je zaključio da je Centralna izborna komisija (CIK) postupila u skladu sa Zakonom o izborima BiH kada je, po službenoj dužnosti, konstatovala prestanak Dodikovog mandata nakon pravosnažne presude. Sud je naglasio da CIK nije odlučivao o njegovim građanskim pravima, nego je izvršio tehničku, deklaratornu radnju u skladu sa zakonom.
„CIK po službenoj dužnosti proveo je postupak utvrđivanja prestanka apelantovog mandata… Taj postupak je proveden u skladu s relevantnim odredbama Izbornog zakona BiH nakon što je donesena osporena drugostepena presuda Suda BiH.“
„Osporene odluke CIK-a imaju deklaratorni karakter… U tom postupku nije odlučivano o apelantovim ‘građanskim pravima i obavezama’, niti o ‘krivičnoj optužbi’.“
Sud je, stoga, odbio tvrdnje da su Dodikova prava iz člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima povrijeđena u ovom dijelu postupka.
Schmidt djelovao u skladu sa ovlaštenjima
Najvažniji dio odluke odnosi se na tumačenje uloge i ovlaštenja visokog predstavnika. Ustavni sud je naglasio da su ovlaštenja visokog predstavnika utemeljena u međunarodnim dokumentima – Aneksu X Dejtonskog sporazuma, relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Bonskoj deklaraciji.
„Ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bonske deklaracije, te ta ovlaštenja nisu podložna kontroli Ustavnog suda, kao ni vršenje tih ovlaštenja.“
Sud je podsjetio da je Schmidt 1. jula 2023. godine djelovao kao zakonodavna vlast BiH i donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, kojim je uvedeno novo krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ (član 203a KZBiH).
„Ustavni sud je zapazio da je 1. jula 2023. godine visoki predstavnik intervenirao u pravni sistem BiH… i umjesto Parlamentarne skupštine BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama KZBiH. Prema mišljenju Ustavnog suda, on je djelovao kao zakonodavna vlast Bosne i Hercegovine.“
„Prema mišljenju Ustavnog suda, o tome su se detaljno izjasnili redovni sudovi… U konkretnom slučaju nesporno je ispoštovan osnovni uvjet iz člana 7. Evropske konvencije da samo zakon može propisati krivično djelo i kaznu.“
Sud je zaključio da je krivično djelo iz člana 203a bilo jasno definisano i na snazi u vrijeme kada je Dodik potpisao sporne ukaze, te da je njegova osuda zasnovana na zakonitom propisu.
Nema povrede prava na pravično suđenje
Ustavni sud je odbio tvrdnje da je tokom postupka pred Sudom BiH povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Konstatovano je da je suđenje bilo javno, nepristrasno i da su sve procedure sprovedene u skladu s Konvencijom o ljudskim pravima.
„Ustavni sud je utvrdio da nepristrasnost sutkinja u predmetu nije dovedena u sumnju… te da nije došlo do kršenja apelantovog prava na nezavisan i nepristrasan sud.“
„Tokom cijelog krivičnog postupka bila je osigurana javnost suđenja te da je glavnom pretresu prisustvovala brojna publika… Publika je mogla nesmetano pratiti suđenje.“
Sud je dodatno utvrdio da su svi dokazi izvedeni u prisustvu optuženog i da nije bilo proizvoljnosti u ocjeni činjenica, što isključuje svaku povredu člana 6. Konvencije.
Potvrda ranije prakse o ulozi visokog predstavnika
Iako ova odluka ima snažan politički i pravni odjek, ona nije presedan – Ustavni sud se pozvao na svoju raniju praksu kojom je već utvrđeno da visoki predstavnik ima ovlaštenja da donosi zakone i interveniše u pravni sistem BiH.
„Ustavni sud je ukazao da je već ranije u više svojih odluka izrazio svoj stav da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bonske deklaracije… (vidi, npr. odluku broj U-27/22 od 23. marta 2023. godine).“
Time je ova odluka prije svega potvrda dosljedne sudske prakse i dodatno učvršćenje stava da su Schmidtove odluke dio domaćeg pravnog poretka, a ne odluke stranog subjekta. Sud je time jasno poručio da institucije BiH – uključujući Sud BiH i CIK – moraju postupati u skladu sa odlukama visokog predstavnika.