Naime, na svjetski poznatoj internet stranici za pronalazak surogat
majki, ali i onih koji traže žene koje nude ove usluge,
findsurrogatemother.com, prijavljeno je 17 parova iz BiH, dok usluge
zamjenskog majčinstva nudi čak osam žena iz BiH.
Posljednji oglas koji je postavljen u aprilu ove godine na
finsurrogatemothers.com postavio je par iz Lukavca koji je u potrazi za
surogat majkom, dok su slične oglase postavili i parovi iz Sarajeva,
Banjaluke, Zenice, Tuzle, Bijeljine i Brčkog. Istovremeno, osam žena iz
Sarajeva, Mostara, Banjaluke, Tuzle i Doboja na istoj stranici nudi
usluge surogat majčinstva.
Da je surogat majčinstvo kod nas i dalje nelegalno potvrdili su za
“Nezavisne novine” u nadležnim ministarstvima zdravlja, gdje su istakli
da se neplodnost u BiH liječi vantjelesnom oplodnjom.
Kako su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS rekli za
“Nezavisne”, kada se govori o surogat majčinstvu onda je riječ o
multiresornom pitanju.
“Radi se o dosta složenoj proceduri koja se ne odnosi isključivo na
zdravstvo i nije dozvoljena u većini zemalja, uključujući i region”,
naveli su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Dodali su da je u Republici Srpskoj na snazi Zakon o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje.
“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nikada nije imalo zahtjeva
u vezi sa surogat majčinstvom”, kazali su u resornom ministarstvu.
U Ministarstvu zdravstva FBiH su, takođe, naveli da je Zakonom o
liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom surogat
majčinstvo zabranjeno.
“Navedenim zakonom propisano je da je objavom javnog oglasa ili na
bilo koji drugi način zabranjeno tražiti ili nuditi uslugu rađanja
djeteta za drugog”, naveli su u Ministarstvu zdravstva FBiH, dodajući da
je zabranjeno i ugovaranje ili sprovođenje biomedicinski potpomognute
oplodnje radi rađanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta rođenog
nakon vantjelesne oplodnje.
“Nadalje, ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju
djeteta za drugog i o predaji djeteta rođenog nakon biomedicinski
potpomognute oplodnje, uz novčanu naknadu ili bez nje, su ništavni”,
kazali su u Ministarstvu zdravstva FBiH.
Kako su istakli, ovim zakonom su propisane i kazne zatvora od tri do
deset godina za osobu koja u postupak biomedicinski potpomognute
oplodnje uključi ženu koja ima namjeru da dijete, poslije rođenja,
ustupi trećoj osobi sa ili bez plaćanja bilo kakve naknade, odnosno
ostvarivanja materijalne ili nematerijalne koristi.
“Napominjemo da su odredbe ovog zakona rezultati niza javnih rasprava
i to sa stručnog, bioetičkog, socijalnog, pravnog i religijskog aspekta
te da su u istim sudjelovali svi sudionici društvene zajednice FBiH”,
rekli su u ovom ministarstvu, gdje su napomenuli da zamjensko majčinstvo
u većini zemalja EU nije dozvoljeno.
“Evropski parlament je na plenarnoj sjednici održanoj u Strazburu
2014. godine osudio surogatstvo te zatražio zabranu jer, kako su naveli,
surogat majčinstvo potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino
tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba”, kazali su u
Ministarstvu zdravstva FBiH, dodajući da je Evropski parlament praksu
surogat majčinstva, koja uključuje reproduktivno iskorištavanje i
korištenje ljudskog tijela za finansijske i druge dobitke, posebno kod
ranjivih žena iz zemalja u razvoju, zabranio.