Uprkos izdvajanjima stotina miliona maraka za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH, sela ostaju prazna, a obradive površine sve više zarastaju u korov.
Potvrđuju to i podaci Zavoda za statistiku FBiH, prema kojima je u sezoni 2024/2025. godine ukupno obrađeno 177.006 hektara zemljišta, što je za 3.9 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o godini u kojoj je Vlada FBiH, kroz program novčanih podrški u poljoprivredi, izdvojila 175 miliona maraka.
Žito i povrće
Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čije su površine smanjene za 5,6 posto, ali poljoprivrednici smanjuju i površine pod povrćem za 4,7 posto i stočno-krmno bilje za 1,4 posto. Jedini blagi rast bilježi industrijsko bilje, i to za svega 0,6 posto. Dok stotinama miliona KM plaćamo žito i povrće iz uvoza, u FBiH manje sijemo pšenicu za 1,7, krompira za 4,8, paradajz za 4,3, kukuruz za 10,5 posto…
– Omladina ode vani, a poljoprivredna proizvodnja je spala na nas starce koji imamo od 50 do 80 godina. Skup je repromaterijal, gorivo, đubrivo i obrada zemlje, a nema zagarantovane cijene nizašta od strane države. U isto vrijeme nemamo na nivou države Ministarstvo poljoprivrede, nema ko da uradi strategiju, pa se sve rješava od danas do sutra – kaže Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika TK.
Jedan hektar
Trenutni način raspodjele podsticaja u poljoprivredi očigledno ne daje očekivane rezultate, a zbog nepostojanja državne institucije, bh. poljoprivrednici uskraćeni su i za sredstva iz evropskih fondova.
– Vjerujte, ove godine sjetva jednog hektara kukuruza koštala je više od 2.400 KM. Sa sjemenom i obradom. A prinosu su izdali. Nakon svega dobijemo 500-600 KM podsticaja po jednom hektaru i nikako ne možemo da se uklopimo – pojašnjava Hasanović.
Manje poljoprivrednika
Bez mjera zaštite domaće proizvodnje hrane i sa slobodnim tržištem, uz posljedice klimatskih promjena i nepogode koje svake godine uzimaju danak, sve je manje poljoprivrednika koji mogu izdržati neravnopravnu borbu.