Klizištima i odronima izloženo je oko 30 odsto teritorije Republike Srpske, a najpodložnija područja su Banjaluka, Lopare, Doboj i Zvornik.
Rekao je to za “Glas Srpske” zamjenik direktora Republičkog zavoda za geološka istraživanja Cvjetko Sandić ističući da čovjek ne može protiv zakona prirode.
“Osim toga, nešto manji rizik postoji i u Foči i Višegradu. To ne znači da će se na svim tim mjestima i pokrenuti klizišta, ali usljed ljudske aktivnosti i razvijanja infrastrukture realno je očekivati klizišta na tom području”, rekao je Sandić.
Govoreći o katastrofi koja se dogodila u Jablanici i ostalim opštinama u FBiH, ističe da je to bio ekstrem koji niko nije mogao da predvidi.
“Prema nezvaničnim informacijama, palo je 320 litara kiše po metru kvadratnom za pet sati u Jablanici. Poređenja radi, u poplavama 2014. godine, kada su pokrenuta klizišta, recimo, u Doboju, Loparama i Zvorniku, na tom širem području tada je palo 240 litara kiše po kvadratu, ali za tri do pet dana. Ti brojevi su neuporedivi”, istakao je Sandić koji je i profesor na Rudarskom fakultetu u Prijedoru.
Naglašava da su ekstremne padavine bile glavni okidač za pokretanje masa koje su napravile katastrofu u Donjoj Jablanici.
“O kamenolomu kome ondje nije mjesto suvišno je i diskutovati. Da li je legalan ili nije, to je nešto drugo, ne bih se time bavio, ali tu se postavlja pitanje da li su kuće napravljene prije kamenoloma ili poslije? Kako god, pogrešno je. Ako su tu bile kuće pa otvorili kamenolom, to je ravno katastrofi. S druge strane, ako kamenolom postoji godinama, ko je dao dozvolu da se ispod grade kuće”, kazao je Sandić.
Ističe da su kroz istraživanja nadležnima u lokalnim zajednicama u Srpskoj date informacije o terenu podložnom pojavi klizišta, ali da Zavod ne može kontrolisati koliko se riječ struke poštuje.
“Onim što radimo na neki način smo nadležnima u navedenim lokalnim zajednicama otvorili oči da se na određenim terenima nipošto ne smiju preskakati adekvatna geološka i geotehnička istraživanja koja mogu biti dobra podloga u preventivnom smislu, da se nepogode spriječe. Neka šteta je neizbježna, ali se može minimizirati”, rekao je Sandić naglasivši da ljudska aktivnost u velikoj mjeri negativno doprinosi razvoju tih procesa.
On je rekao da je njegova misija i na fakultetu da studente nauči kako da se izbore sa svim ovim.
“Istraživanja koja spominjemo su često zanemarena jer ljudi u opštinskim upravama često ne razumiju tu problematiku i onda oni koji izdaju lokacijske uslove i dozvole za građenje smatraju da to nije potrebno, a onda ni projektna dokumentacija nije dobra. U razvijenim sredinama, gdje je u lokalnoj upravi zaposlen građevinski ili geološki inženjer, takve stvari su znatno manje. Nerazvijene opštine se pravdaju nestručnošću kadrova, a sa druge strane imaju ogromnu administraciju”, upozorio je Sandić naglasivši da stručnih ljudi u ovoj oblasti ima, ali da se njihova riječ često ne valorizuje na adekvatan način.
Podvlači da geotehnički elaborati moraju biti sastavni dio tehničke dokumentacije kod svakog građevinskog objekta.
“To se često ne poštuje, zato, najjednostavnije rečeno, “ko ne plati na mostu, plati na ćupriji”, zaključio je Sandić.
PREVENCIJA
Govoreći o preventivnim mjerama koje se mogu preduzimati u područjima za koja se zna da su podložna klizištima, Cvjetko Sandić je rekao da šteta može biti koliko-toliko ublažena izgradnjom adekvatnih potpornih zidova i drenažnih sistema.
“Pravilnom gradnjom objekata neke stvari se mogu preduprijediti, a ne pustiti samo i gledati u nebo koliko će kiše pasti pa da kažemo da nismo krivi”, kazao je Sandić.