“Vlasti se nisu uspjele izboriti s užasnim zagađenjem zraka, koje svake godine ubija na hiljade ljudi i šteti zdravlju hiljada drugih”
Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu se uspjele izboriti s užasnim zagađenjem vazduha u zemlji, koje svake godine ubija na hiljade ljudi i šteti zdravlju hiljada drugih, navodi organizacija Human Rights Watch (HRW) u opširnoj analizi posljedica zagađenja vazduha po zdravlje ljudi.
Oslanjanje države na ugalj i drva u svrhu grijanja kao i uglja za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci.
BiH ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja vazduha.
“Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugalj u Bosni i Hercegovini ubija hiljade ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo da se suoče s problemom, ili čak da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje”, rekao je Felix Horne, viši istraživač životne sredine u HRW-u.
Dodao je da, s obzirom da je sezona zagađenja zraka udaljena samo nekoliko mjeseci, nema vremena za gubljenje da se počne s promjenama.
Tokom zimskih mjeseci nivoi sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da su sigurne po ljudsko zdravlje.
LJUDI SU UGROŽENI
Procjenjuje se da 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre od izloženosti zagađenju vazduha svake godine, što je devet posto svih smrtnih slučajeva, prema Svjetskoj banci.
Hiljade drugih živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima, a posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca.
Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj.
Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju.
Zimsko zagađenje vazduha je pogoršano inverzijom zraka, sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama, gdje se nalaze mnogi gradovi.
Zastarjela i zagađujuća vozila takođe doprinose da vazduh bude smrtonosan po ljude u ovom periodu.
Brži pomak ka obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila i široko rasprostranjeno usvajanje efikasnijih rješenja za grijanje domova, može istovremeno riješiti zagađenje zraka, ispuniti obaveze zemlje o emisijama u skladu s Pariškim sporazumom i približiti je pristupanju Evropskoj uniji.
Iako je energetska sigurnost važna, Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine treba hitno razmotriti opravdanost odluke da se produži vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj te, umjesto toga, ubrzati prelazak na čistu energiju, navodi se.
Rudnici uglja i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u ekonomski nepovoljnim područjima. Zemlja je u finansijskim poteškoćama, a mnogi mladi ljudi žive i rade u zemljama EU-a.
ALTERNATIVA
Ako zemlja prihvati mogućnosti obnovljive energije i obavi tranziciju sa dominantne ovisnosti o fosilnim gorivima, od ključne je važnosti pružiti uvjerenje ljudima u regijama gdje je industrija proizvodnje uglja jako bitna da će njihove potrebe biti zadovoljene, uključujući obuku za radna mjesta u oblasti proizvodnje obnovljive energije koja bi se trebala otvoriti.
Evropska unija bi trebala nastaviti s mehanizmom prilagođavanja i pružiti dalju podršku razvoju obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije i vjetra, kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo zagađenje zraka koje uzima živote, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u EU.
Takođe bi trebalo razmotriti pružanje podrške daljem razvoju plinske infrastrukture u Bosni i Hercegovini, dijelom zbog klimatskih utjecaja, te bi trebao pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša izolaciju zgrada i podržati razvoj drugih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisija iz zagrijavanja stambenih prostora, navodi se u analizi HRW-a, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.
Neke vlade širom svijeta prepoznale su pogubne uticaje uglja obavezujući se na postepeni prelazak na obnovljivu energiju.
Human Rights Watch navodi da su elektrane na ugalj u padu na globalnom nivou od prve polovine 2020. godine, ali da pojedine ekonomije, kao što su Kina i Indija, nastavljaju planirati proizvodnju električne energije na ugalj.