Aarhus centar u BiH danas je uputio pismo premijerima kantona/županija u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i gradonačelniku Brčko distrikta BiH, u vezi s inicijativama za izgradnju nove plinske infrastrukture u BiH – uključujući tzv. južnu, zapadnu i sjevernu plinsku interkonekciju, te planirano skladište fosilnog plina u Tuzli.
U pismu se jasno upozorava na štetnost i neodrživost ovih projekata, koji nisu u skladu s principima tranzicije i dekarbonizacije energetskog sektora, obavezama Bosne i Hercegovine preuzetim prihvatanjem Zelenre agendi za Zapadni Balkan i evropskim klimatskim ciljevima. Naglašavaju da bi daljnje investiranje u fosilnu infrastrukturu predstavljalo pogrešan korak koji građane BiH dodatno udaljava od sigurnog, nezavisnog i održivog energetskog sistema.
“Posljednjih mjeseci, ministar energetike, industrije i rudarstva Federacije Bosne i Hercegovine, intenzivno promovira izgradnju nove plinske infrastrukture u Federaciji BiH i Brčko distriktu, uključujući izgradnju južne, zapadne i sjeverne plinske interkonekcije. U aprilu su potpisani memorandumi s vaša tri kantona / županije i Brčko distriktom o promociji izgradnje plinskih interkonekcija i plinofikacije Federacije BiH”, rekao je Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene Aarhus centra u BiH.
Dodaje da je prije par dana, podnesena poslanička Inicijativa u Predstavničkom domu za potpisivanje Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država o strateškoj saradnji u oblasti energetike u Bosni i Hercegovini, uključujući izgradnju južne, zapadne, sjeverne plinske interkonekcije i kontraverznog skladišta fosilnog plina u rudniku soli Tetima u Tuzli.
“Međutim, smatramo da je izuzetno važno istaknuti činjenicu da je vrlo mala vjerovatnoća da će se ovi planovi ostvariti, pošto nisu utemeljeni na realnoj i ažurnoj procjeni održivog razvoja energetskog sektora u jugoistočnoj Evropi i izvjesno je da se za ove projekte neće moći osigurati finansiranje. Bosna i Hercegovina, kao i sve druge zemlje u regiji, obavezala se da će provesti dekarbonizaciju svih sektora, uključujući sektor energetike, najkasnije do 2050. godine. Ovu obavezu smo preuzeli potpisivanjem Zelene agende za Zapadni Balkan i kao zemlja kandidat za pristupanje EU. Dakle, imamo samo 25 godina da izgradimo infrastrukturu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kojom ćemo postepeno zamijeniti ugalj i fosilni plin, tako da je nelogično da trošimo vrijeme i novac građana Bosne i Hercegovine za ekspanziju infrastrukture za fosilno gorivo koje ćemo u bliskoj budućnosti prestati koristiti”, pojašnjava Žiško.
Napominje da je nedavna energetska kriza je pokazala da je ovisnost o uvoznom fosilnom plinu katastrofalna greška, koja je primorala EU da intenzivira ulaganja u alternativne izvore energije sa ciljem smanjenja potrošnje fosilnog plina, a sa druge strane Bosna i Hercegovina u tom pogledu ima prednost pošto fosilni plin čini manje od 3 % ukupnog snabdijevanja energijom. Ovo je prednost koju trebamo održati i iskoristiti, dok prelazimo s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
“Planirana južna interkonekcija imala bi kapacitet gotovo šest puta veći od potrošnje plina u BiH u 2022. godini , što predstavlja plan za enormnu ekspanziju ovisnosti o uvoznom fosilnom plinu, a ne diverzifikaciju snabdijevanja, kako se ovaj projekt pokušava predstaviti javnosti i Evropskoj uniji. Svjedoci smo da Federacija BiH ima dovoljno problema s planovima za izgradnju jednog novog plinovoda iz Hrvatske, a sada se planiraju i promovišu dodatne interkonekcije – zapadna i sjeverna, s ciljem plinofikacije ‘svakog dijela Federacije BiH'”, napominje.
Kaže da su izjave da je plin „gorivo budućnosti“ kako bi se ispunili ciljevi dekarbonizacije te „olakšao naš put prema klimatskoj neutralnosti“ i da „gasifikacija omogućava nastavak energetske nezavisnosti Federacije BiH“, u najmanju ruku kontradiktorne i neozbiljne.
“Izgradnja nove plinske infrastrukture u Federaciji BiH i planovi za povećanje broja korisnika uvoznog fosilnog plina je suštinski nekompatibilno s energetskom neovisnošću, dekarbonizacijom i klimatskom neutralnosti, na koju smo se kao država obavezali. Dok se iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije tvrdi da je fosilni plin puno jeftiniji od ostalih energenata koji se trenutno koriste, istina je upravo suprotna. Evropska unija je proteklih godina, na teži način naučila da korištenje fosilnog plina znači ovisnost o uvozu i velike fluktuacije cijena. Ovo nerazumijevanje današnje realnosti, od strane BiH političara, je duboko zabrinjavajuće. Činjenica je da je EU postigla napredak i smanjila potražnju za fosilnim plinom od 18 % između avgusta 2022. i maja 2024. godine, te da intenzivno radi na dekarbonizaciji energetskog sektora i daljnjem smanjenju ovisnosti o fosilnom plinu. Nekoliko država članica EU je uvelo i zabrane ugradnje novih plinskih bojlera”, pojašnjava Žiško.
Napominje da Evropska investicijska banka i Investicioni okvir za Zapadni Balkan više ne finansiraju plinsku infrastrukturu u našoj regiji, a Evropska banka za obnovu i razvoj je već potvrdila da neće finansirati Južnu plinsku interkonekciju, jer finansira fosilni plin samo u izuzetnim slučajevima.
“Sjedinjene Američke Države aktivno promovišu plinofikaciju u Federaciji BiH, isključivo kako bi povećale tržište za prodaju svog tečnog fosilnog plina (LNG). Federacija BiH kasni barem 20 godina u razmišljanju o širenju plinske infrastrukture, što je u ovom momentu zapravo prednost i prilika da se plinska faza u potpunosti preskoči. Krajnje je vrijeme da se iskoristi pad cijena solarnih i vjetro-elektrana, omogući i olakša građanima i privredi da proizvode energiju za svoje potrebe, te da se intenzivira istraživanje i upotreba geotermalne energije i poveća upotreba toplinskih pumpi za grijanje. Sve ovo treba biti praćeno intenzivnim programom implementacije mjera energetske efikasnosti i obnove stambenih, javnih i privrednih objekata, kako bi se smanjila naša nesrazmjerno visoka potrošnja energije u odnosu na naš BDP. To su prioriteti u koje bi kantonalne / županijske vlade trebale ulagati svoje resurse, a ne u bajke o fosilnom plinu zbog kojih se gubi vrijeme, energija i novac građana Bosne i Hercegovine i koje odvlače pažnju od važnijih i dugoročno održivih prioriteta”, zaključuje Žiško.