Debata o ulozi Visokog predstavnika i Savjeta za primjenu mira (PIC) u Bosni i Hercegovini ponovo se rasplamsava, posebno kroz poređenja sa istorijskim primjerima poput Austrije nakon Drugog svjetskog rata. Kritičari tvrde da postoje ozbiljne sličnosti između statusa okupirane Austrije (1945–1955) i savremenog političkog sistema u BiH, te da je uloga OHR-a protivna međunarodnom pravu, Ustavu BiH i Povelji UN.
Austrija od 1945. do 1955: Okupacione zone i visoki komesari
Nakon kraja Drugog svjetskog rata, Austrija je bila podijeljena na četiri okupacione zone – američku, sovjetsku, britansku i francusku. Svaka je sila imenovala svog visokog komesara koji je imao konačnu riječ nad zakonima i odlukama austrijskih organa.
U tom periodu (1945–1955):
- Austrija nije bila suverena država
- Parlamentarne odluke mogle su biti poništene voljom okupacionih komandanata
- Politički i pravni život bio je strogo uslovljen interesima sila pobjednica
Takvo stanje završilo je 14. decembra 1955. godine, prijemom Austrije u UN, nakon čega su se okupacione sile povukle i Austrija je nastavila funkcionisati kao potpuno suverena država.
Zašto kritičari smatraju da je situacija u BiH drugačija?
BiH je članica UN od 1992. godine, ali kritičari tvrde da se nad Bosnom i Hercegovinom i dalje primjenjuje model koji je u Austriji okončan 1955. godine.
Kao ključne razlike ističu:
- Visoki predstavnik i dalje donosi odluke umjesto domaćih institucija
- Savjet za primjenu mira (PIC), tijelo koje nije predviđeno Dejtonskim sporazumom, ima de facto nadzor nad političkim procesima
- OHR zadržava tzv. bonska ovlaštenja: nametanje zakona, izmjene zakonskih akata i smjenjivanje izabranih zvaničnika
Prema tvrdnjama ovakvih analiza, ovakvo „produženo tutorstvo“ predstavlja oblik međunarodne uprave koji ne postoji ni u jednoj drugoj državi članici UN.
Stav kritičara: „Kolonijalni odnos i negacija suvereniteta BiH“
Autori ovakvih poređenja tvrde da se uloga međunarodne zajednice u BiH već 30 godina kosi sa temeljnim principima Povelje UN:
- suverenitet država članica
- zabrana miješanja u unutrašnje poslove
- pravo naroda da sam određuje svoje političko uređenje
Oni smatraju da je BiH tretirana kao protektorat, a da su domaće političke elite – prema njihovim riječima – vrlo često pristajale na takvu praksu, čime su same doprinosile „negaciji sopstvene državnosti“.
Zaključak
Dok je Austrija nakon 1955. godine odmah preuzela punu kontrolu nad svojim zakonodavstvom i institucijama, Bosna i Hercegovina, iako članica UN tri decenije duže, i dalje funkcioniše u okviru međunarodnog nadzora.
Ova poređenja dodatno produbljuju raspravu o budućnosti OHR-a, domaćem političkom kapacitetu i pitanjima suvereniteta, koja ostaju jedna od najosjetljivijih tema u savremenoj BiH.