<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Umjetnici: Predviđeni budžet je udar na kulturu Republike Srpske

Rebalansom Budžeta Republike Srpske drastično je smanjeno izdvajanje za kulturu.

08. novembar 2023, 1:36

Rebalansom Budžeta Republike Srpske drastično je smanjeno izdvajanje za kulturu. Brojni banjalučki umjetnici pokrenuli su inicijativu protiv te odluke, smatrajući da je ona nastavak sistematskog urušavanja uslova  za stvaralaštvo u Republici Srpskoj. Oni su mišljenja da je neprihvatljivo da se povećava porez na autorske honorare, a istovremeno da se smanjuje ulaganje u kulturu. Kulturni radnici koji su se pridružili inicijativi smatraju da je jedini zaštitni mehanizam od samovolje pojedinaca zakonsko regulisanje obaveze Republike Srpske da godišnje izdvaja najmanje dva odsto za kulturu i umjetnost i smanjenje poreza na autorske honorare umjetnika. Oni ovo smatraju prvorazrednim nacionalnim interesom i očekuju puno jedinstvo svih političkih faktora u Republici Srpskoj u vezi hitnog usvajanja ovih zakonskih rješenja. Pitali smo šta o svemu ovome misle umjetnici i kulturni radnici grada Banjaluke i Republike Srpske.

Vizuelna umjetnica Jelena Medić pridružila se inicijativi protiv smanjenja budžeta za kulturu koji je najavila vladajuća struktura Republike Srpske. 

"Mi želimo da se obezbede redovna i stabilna sredstva za proizvodnju i distribuciju duševne hrane, koja je egzistencijalna čovekova potreba, a ne luksuz. To je ono čime se kulturni radnici i umetnici bave. Ne iz hobija, nego punim angažmanom. Radnici Ministarstva prosvjete i kulture su ljudi finansirani iz budžeta Republike Srpske s ciljem da vode računa o sprovođenju kulturne politike u delo. S godišnjim budžetom od 150000 maraka, rekli bismo da taj posao ove godine nije najsrećnije obavljen. Umesto da se bavimo policijskim poslom utvrđivanja ko je i zašto napravio propust i pristao na ovaj iznos, za šta nismo kvalifikovani, želimo ovu situaciju da rešimo dugoročno i na kulturan način. Očekujemo da će ministrica kulture prijateljski dočekati naš predlog za sistemsko uređenje finansiranja kulture i predložiti izmene i dopune zakona u skladu sa predlogom. Ukoliko do toga ne dođe, tražićemo dalja rešenja. Cilj je da ovo bude poslednja godina u kojoj je budžet za kulturu proizvoljan", kazala je Jelena.  

Glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske. Senad Milanović mišljenja je da su svi umjetnici, kada je ova tema u pitanju, složni u mišljenju, a to je da je predviđeno ulaganje za kulturu neprihvatljivo. 

"Ako su bude ulagalo u kulturu ovako kako se najavljuje, polovina naših kulturnih centara u Repubici Srpskoj će se ugasiti, a to je nemoguća misija. Ja lično mislim da je ovo samo neki trik i da će se na kraju pojaviti neki dobri političar koji se smilovao na sve nas i da će sve vratiti na na stari budžet. Ovo što se najavljuje je van pameti. Ima među ovim političkim kandidatima i onih s dubokim džepom kojima nije ništa dati milion za kulturu kako bi na taj način skupio i neki politički poen. Ukratko, planirani budžet nije udar samo na kulturne radnike, nego i na kulturu Republike Srpske. Na ovaj način nestaće kultura i neće se moći održavati kulturne manifestacije. Moje mišljenje je da treba iz budžeta izdvajati dva odsto za kulturu, a i to je minimum minimuma. Ja apelujem kao umjetnik i kulturni radnik da vlast izdvaja tih dva odsto, jer kultura je mnogo važna stvar. I parafraziraću Čerčila, ako novac od kulture uložimo u naoružanje, šta ćemo tim novcem da branimo," bio je jasan Milanović.

Pisac i novinar Milan Rakulj mišljenja je da značajnije institucije kulture u Banjaluci vjerovatno neće osjetiti velike posljedice zbog smanjenja budžeta za projekte, jer će se iste snaći na drugi način.

"Tu je, recimo, Kabinet predsjednika Republike Srpske, a svi znamo da je predsjednik sebi povećao budžet za pedeset miliona maraka. Nije isključeno ni da je povećanje budžeta predsjednika Republike Srpske direkno uticalo na smanjenje budžeta za projekte u kulturi. Što se tiče udruženja građana i institucija u manjim gradovima Republike Srpske, koji organizuju manifestacije iz oblasti kulture isključivo uz pomoć grantova Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, ovo će za njih imati poguban uticaj. Žargonski rečeno, ovo nije ključ u bravu samo za određene manifestacije, nego i za udruženja. Republike Srpska se vraća dobrom starom entuzijazmu, što znači da se svi koji imaju papir i olovku mogu baviti kulturom, ali u svoja četiri zida", kaže Rakulj i dodaje da nikada kod nas nije bilo značajnijeg ulaganja za kulturu.

"Mislim da će ostati tako sve dok se neko ne sjeti da razdvoji ministarstvo kulture od ministarstva prosvjete. Ne sjećam se nijednog ministra prosvjete i kulture Republike Srpske koji je imao bilo kakve veze sa kulturom i da je nešto znao o istoj. Sa druge strane, da na čelo postojećeg ministarstva postavimo čovjeka koji je vrhunski umjetnik i najodgovorniji organizator događaja iz oblasti kulture, on pojma ne bi imao o prosvjeti. Za kulturu bi trebalo da budu zaduženi ljudi koji se u nju suštinski razumiju, koji su bliski sa umjetnošću i umjetnicima, drugim riječima ljudi iznutra, a za prosvjetu bi opet trebalo da bude zadužen neko sa višegodišnjim iskustvom u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, takođe čovjek iznutra", rekao je Rakulj.

On tvrdi da ovo nije udar na kulturne radnike, ako mislimo na radnike u institucijama.

"Njihove plate će ostati netaknute, iako će imati manje posla. Ovo je udar na kulturu. Dugotrajno rješenje bilo bi, kao što sam rekao, odvajanje ministarstva kulture od ministarstva prosvjete, ali i realizacija inicijative pedesetak banjalučkih umjetnika da se za kulturu izdvaja dva odsto iz ukupnog budžeta Republike Srpske. Zvaničnima su puna usta nacionalnog identiteta. Da znaju bilo šta o nacionalnom identitetu, povećali bi sredstva za kulturu, a ne obrnuto", zaključio je pisac.