Vlada Federacije BiH je na prošloj sjednici donijela
nekoliko odluka, a koje su usmjerene na buduća zaduživanja ovog entiteta.
Izvršni organ vlasti donio je pet odluka o zaduženju za ukupno 430 miliona
maraka. Naime, federalna Vlada planira pet zaduženja u različitim iznosima i s
različitim rokovima dospijeća.
“Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici, održanoj 27.02.2024. godine,
donosi Odluku o zaduženju Federacije BiH putem emisije obveznica (3Y) Federacije BiH. Odobrava se zaduženje Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) putem emisije obveznica radi
prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom Federacije
Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, u nominalnom iznosu do 70.000.000 KM”,
navedeno je u jednoj od ukupno pet odluka o zaduženju Federacije BiH. Rok
dospijeća je tri godine, odnosno 2027. godina.
Krpljenje
budžeta zaduženjem
Ovo je i
jedina odluka koja se odnosi na zaduženje putem emisije obveznica, ostale
četiri se odnose na zaduženje putem emisije
trezorskih zapisa.
Druga odluka
se odnosi na zaduženje u iznosu od 170 miliona KM i rok dospijeća je 91 dan.
Treća odluka je zaduženje u iznosu od 100 miliona KM i rok dospijeća je 182
dana. Naredna odluka se odnosi na zaduženje u iznosu od 60 miliona KM, a rok
dospijeća je 273 dana, dok se posljednja odluka odnosi na zaduženje u iznosu od
30 miliona s rokom dospijeća 364 dana.
Ono što je
jasno iz svih pet odluka o zaduženju jeste da se radi o tekućoj budžetskoj
potrošnji, a ne o nekim infrastrukturnim projektima.
Od Vlade FBiH
su se u ovom mandatu očekivale reforme, i to one fiskalne, koje se čekaju
godinama. Umjesto reformi, građani su dobili najavu novih zaduženja. Upravo
ovom najavom se potvrđuje sva besmislenost hvaljenja rekordnim budžetom, a što
su prakticirale federalne vlasti posljednjih godina.
“Bitno je
navesti da ovo nisu postala efektivna zaduženja, već odluke o zaduženju. Sada
trebaju da se izvrše te emisije vrijednosnih papira i da se izvrši dato
zaduženje i to će se raditi vjerovatno tokom godine. Vlada je jednom davno
donijela niz odluka u vezi različitih hartija od vrijednosti s različitim rokom
dospijeća i različitim iznosom. Eh, to nam sada objašnjava rekordan budžet od
preko sedam milijardi maraka. Kada se taj budžet usvajao, ja sam tada naveo da
ne treba aplaudirati rekordnim budžetima, jer se uglavnom naslanjaju na dodatno
zaduženje. Vidjet ćemo da li će tokom godine biti još odluka o zaduženju i da
li će se iste vezati za tekuću budžetsku potrošnju”, kaže za Buku Admir
Čavalić, zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH.
Ekonomistica
Svetlana Cenić smatra da je pogrešno najavljivati kako je budžet historijski
najveći.
“Najaviti
pompezno da je budžet historijski najveći, pa svaki budžet treba da bude veći,
jedino u nekim ogromnim krizama da se smanjuje ili velikim dugovima, tako da bi
svaki naredni trebao da bude historijski. Hvaliti se da je historijski budžet
je smiješno i apsurdno, ali oni računaju na to da je naš narod finansijski i
ekonomski nepismen i da misle da Deda mraz donese budžet 1. januara i onda se
to troši kao neka velika kesa, a ne da to zavisi od prihoda i rashoda. Eh sada,
ja bih voljela da znam zašto ovoliko zaduženje u Federaciji ako je bila tolika
hvala historijskim budžetom”, ističe za Buku Cenić.
Bitno se
zadužiti, dodaje ona, a nije važno ko će vratiti.
“Kod
trezorskih zapisa, to radi i Republika Srpska, štanca trezorske zapise, kad
dođe dospijeće, onda štampaju nove da vrate ove prethodne i tako to ide stalno,
ali se narušava stanje. Sada Federacije BiH više za sebe ne može da kaže da je
tako stabilna ako poseže za ovim zaduženjima. Bez obzira šta mi mislili o Vladi
Fadila Novalića, njihovo finansijsko stanje je bilo mnogo bolje nego Republike
Srpske. Sada se postavlja pitanje gdje su u tim zaduženjima investicije, da li
će ta zaduženja donijeti neki prihod. Ili se odnosi samo na političku trgovinu,
pa da se namire ovi s kojima smo trgovali. Je li to sada kupovina vlasti, ili
kupovina čega? Dakle, nema mjesta za samohvalu nijedne sekunde”, naglašava
Cenić.
Nema
ozbiljnih reformi i investicija
Prioriteti u
budžetu su otplata duga i isplata penzija. Kada se to dvoje sabere, ostatak
novca ide za socijalne naknade i plate u javnom sektoru. Za ozbiljne
infrastrukturne projekte od kojih bi se mogla stvoriti nova vrijednost u
budžetima nema mjesta.
“U suštini to
se tako i dešava iz godine u godinu. Posebno je to izraženo u entitetu RS u
malo većem omjeru, a kod Federacije također postoji ista tendencija iz godine u
godinu, a to je, ustvari, da sve više budžete opterećuju dugovi. Tu se misli na
osnovnu glavnicu, ali i na pripadajuće kamate koje dolaze na naplatu. Bitno je
navesti da se nekada dese te konjukturne godine, odnosno kada malo značajnije
dođe na naplatu dugova odranije. Mislim da za FBiH to nije ova godina, ali
moguće naredna da će biti. To je za RS bila 2023. godina i vidjelo se da
porastu budžetske potrebe i onda se mora zaduživati po lošijim kreditnim
uslovima nego je to ranije slučaj. To se desi kada se preklopi nekoliko
zaduženja, naprimjer od prije deset, pet i dvije godine i sve se poklopi u
jednoj godini. I onda nastanu problemi za donosioce odluka, uglavnom na nivou
entiteta”, govori Čavalić.
Cenić podvlači
da nam federalna Vlada nije ponudila nikakve garancije da će uskoro uslijediti
bilo kakve reforme.
“Nemamo
naznake da ulaze u ozbiljne reforme, ozbiljne investicije, da rješavaju tržište
kapitala, da će sačuvati i da neće dozvoliti udare na monetarnu politiku, to
nemamo nigdje. Oni su dovoljno već na vlasti da su mogli ući u fiskalne
reforme. Priče o tome da ne rade komisije i odbori ne stoje. Sve ove reforme su
oni nama obećali. Isto kao što su nam obećali da će na funkcijama biti sposobni
a ne podobni, da će sve biti drugačije. A dobili smo zaduženja koja ne znamo ni
za šta idu. Ništa od onoga što su obećali uradili nisu. Pogledajte samo kako
funkcioniše federalni Parlament, jučer je trajao sat i po, a u februaru bez
sjednice. Ništa nisu uradili da privreda prodiše i da vidimo živost na tržištu
kapitala. Tržište kapitala je mrtvo i imamo pad izvoza. Niko se nije osvrnuo na
pad izvoza. Sve što je privreda u Federaciji postigla, to je učinila na svoje
mišiće”, potcrtava Cenić.
Za
dugovanja javnih preduzeća niko ne odgovara
Čavalić
napominje da budžete pune građani kroz inflaciju i indirektne poreze konkretno,
PDV, akcize i slično.
“I imamo ovu
podlogu koja je naslonjena na dodatno zaduženje. Ove posljednje odluke o
zaduženju se odnose na tekuću likvidnost budžeta, jer operativno budžet ne
raspolaže sredstvima kako bi izvršio budžetske obaveze koje su ranije preuzete,
prije svega socijalne. To se vidi i u rokovima, imamo neke od nekoliko mjeseci,
a to znači da se procjenjuje da će nedostajati taj iznos finansijskih sredstava
i onda se planira zaduženje”, kaže Čavalić.
Cenić navodi
kako predstavnici vlasti često govore kako je Bosna i Hercegovina nisko
zadužena zemlja, ali izostavljaju vrlo bitnu činjenicu.
“Nisko je
zadužena u odnosu na šta? Gdje su tu dugovi javnih državnih preduzeća? To isto
pada na teret entiteta, razmišljate li o dugovima zdravstva. To neko isto mora
da plati. Vidjeli ste koliki je dug javnih preduzeća, to je strahota jedna.
Najveći dužnici su javna preduzeća, i onda se oni koji izmiruju sve obaveze
pitaju zašto mi plaćamo a njima sve oprošteno. Zbog te nesposobnosti nikad niko
nije odgovarao. Kažu da smo nisko zaduženi, a ne kažu ko će zarađivati u ovoj
državi, gdje su radnici, gdje je ulaganje u to da sutra bude bolje. Ovdje se
samo priča o boljoj atmosferi i historijskim budžetima”, zaključuje Cenić.