Podsjećamo da je u toku 2018. godine, povodom podnošenja žalbe od
strane Centra, došlo do zaključenja Sporazuma o poravnanju između
Sekretarijata Energetske zajednice i ovog Ministarstva u Beču, međutim
Ministarstvo je prekršilo Sporazum i pokrenulo i okončalo proceduru nove
procjene uticaja bez konsultacija sa Sekretarijatom. Pored toga,
Ministarstvo je investitoru izdalo ekološku dozvolu, iako je upravni spor protiv Studije uticaja na životnu sredinu za isti projekat još uvijek u toku.
Napominjemo da je ovo treća ekološka dozvola koju Ministarstvo izdaje
za isti projekat. Prva je poništena od strane suda 2013. godine, dok je
druga, nakon poravnanja sa Energetskom zajednicom, ukinuta po službenoj
dužnosti 2019. godine. Međutim, uprkos svim naporima, kod donošenja
treće ekološke dozvole, Ministarstvo je ipak zanemarilo preuzete
međunarodne obaveze – Ugovor o uspostavljanju Energetske zajednice,
Sofijsku deklaraciju i Zelenu agendu za Zapadni Balkan, Sporazum o
poravnanju sa Sekretarijatom Energetske Zajednice, te Espoo konvenciju o
konsultacijama glede prekograničnog uticaja na životnu sredinu.
„Za izgradnju konkretnog postrojenja potrebno je nekoliko godina.
Uzimajući te činjenice u obzir, jasno je da dolazi do izvjesnog kršenja
Sofijske deklaracije u kojoj stoji da Bosna i Hercegovina postaje
karbon-neutralna država do 2050. godine, a predviđeno trajanje ovog
postrojenja znatno premašuje 2050. godinu. Na kraju se vraćamo na
pitanje ekonomske isplativosti i ekološke opravdanosti projekta, u
poređenju sa današnjim cijenama i globalnim trendom projekata
obnovljivih izvora energije”, izjavio je Dragan Ostić, koordinator
kampanje “Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva” u Centru za
životnu sredinu.
Isitče da je, pored proceduralnih povreda načinjenih u postupku
izdavanja nove ekološke dozvole, Ministarstvo u potpunosti
relativiziralo rad postojeće termoelektrane i jednostrano ocijenilo
usaglašenost njenog budućeg rada sa najvišim standardima zaštite životne
sredine, iz čega je dalje očito izvedena i ocjena o usaglašenosti
kumulativnog štetnog uticaja, a time i usaglašenost same ekološke
dozvole sa pravnom tekovinom EU.
“Potpisivanjem Sporazuma o poravnanju, Ministarstvo se upravo
obavezalo da će do eventualne ocjene o usklađenosti novih postupaka i
akata doći u bliskoj saradnji sa Sekreterijatom Energetske zajednice,
što ovdje nije bio slučaj. Naprotiv, napori Sekretarijata u tom pogledu
su ignorisani. Zbog toga, Ministarstvo i zainteresovano lice moraju da
trpe zakonske posljedice”, istakao je Redžib Skomorac, pravnik u Centru
za životnu sredinu.