Zelenski je odgovore na upitnik kao prvi korak ka kandidaturi te
zemlje za članstvo u EU poslao u ponedjeljak, dok je BiH za isti posao
bilo potrebno oko dvije i po godine.
Iako se evropski put BiH i Ukrajine ne može direktno porediti,
obzirom da će ukrajinski evropski put biti ubrzan dijelom iz
solidarnosti Brisela, ipak ubada u oči činjenica da je od potpisivanja
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, do
dobijanja mišljenja o kandidaturi BiH prošlo 11 godina. Podsjećanja
radi, nakon što je SSP potpisan, prošlo je sedam godina dok on nije
stupio na snagu, i dodatna godina da se Sporazum prilagodi nakon
pristupanja Hrvatske EU.
Nakon stupanja na snagu, BiH je počela s dogovaranjem mehanizma
koordinacije između različitih organa vlasti u BiH, a taj posao je
potrajao sve do avgusta 2016. godine, kada je mehanizam usvojen.
Prethodno je BiH, u februaru iste godine, formalno podnijela zahtjev za
kandidaturu.
Tek nakon dogovaranja mehanizma koordinacije i podnošenja kandidature
su stvoreni formalni uslovi da Evropska komisija pošalje upitnik sa
pitanjima, što se desilo u decembru 2016. godine, kada je upitnik
predstavnicima BiH uručio je Johanes Han, evropski komesar za
proširenje. Rok za odgovore je bio šest mjeseci, a BiH je odgovore
poslala u februaru 2018. godine, dakle za više od godinu dana. U junu
iste godine Evropska komisija je poslala dodatnih 655 pitanja u
upitniku, a BiH je dodatne odgovore predala u martu 2019. godine, s tim
da na 20-ak osjetljivih pitanja nije odgovoreno ni do danas. Evropska
komisija objavila je mišljenje u maju 2019. i iznijela 14 ključnih
prioriteta koje BiH mora da ispuni da bi mogla postati članica. Od ovih
preporuka, do sada je samo realizovan dio o održavanju izbora u Mostaru,
ukidanje smrtne kazne u RS i usvajanje Strategije za rješavanje ratnih
zločina.
Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u EU, kaže za “Nezavisne novine”
da ima informacije da je Ukrajina svoju kandidaturu zasnovala na
dokumentu koji je podnijela BiH, i da je vjerovatno koristila upitnik i
odgovore koje je BiH poslala u Brisel da pripremi svoje odgovore.
“Vjerujem da su onda koristili upitnik koji smo mi dobili a i
odgovore koji smo mi pisali a koji su javno i dostupni na stranici DEI.
Kako čujem iz Brisela, očekuje se da u dosta kratkom roku Evropska
komisija da svoje mišljenje nakon čitanja i sagledavanja tih odgovora.
Imam nekih informacija da će to mišljenje biti pozitivno. To potvrđuje
tezu da se radi o političkim odlukama jer ne vjerujem da je Ukrajina
uspjela ispuniti sve tehničke uslove”, kaže on.
On naglašava da činjenica da će ubrzani evropski put Ukrajine biti politička odluka ne smije da bude izgovor za BiH.
“Mi moramo nastaviti sprovoditi sve reforme jer je to važno za nas
jer ispunjavanje tih uslova znači da ćemo biti funkcionalna i efikasna
država koja može da ispunjava svoje obaveze prema građanima i
međunarodnoj zajednici”, kaže Topčagić.