Foto: BUKA
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili prije dva dana Zaključke u vezi sa neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH.
“Osuđujemo neustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, kojim se erodira ustavnopravna pozicija Republike Srpske, a posljedično i ustavna pozicija BiH i svih njenih građana”, jedan je od zaključaka.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da će već danas popodne, ako Ustavni sud BiH ne ukine svoju najnoviju odluku, biti zakazana sjednica Narodne skupštine na kojoj će biti donesen zakon o prestanku važenja i objavljivanja odluka tog suda u Srpskoj i zaštiti lica koja budu progonjena zbog toga od organa BiH.
“Mi ćemo taj zakon donijeti veoma brzo, bez ikakvih problema, možda već u utorak (27. juna) i nastaviti našu dalje političku borbu”, rekao je Dodik.
Podsjetimo da je Ustavni sud BiH saopštio početkom ove sedmice da je izbrisao odredbu u Pravilu o svom radu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuje najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je udar na Ustavni sud BiH udar na državu.
“Međutim ti udari na Ustavni sud i nepoštivanje njegovih odluka imaju svoju dugu tradiciju u politici Republike Srpske i postali su poliitička normalnost. U svemu ovome po ko zna koji put vidljiv je selektivan pristup, vidite ono što je je po vašoj političkoj mjeri, zatavarajući oči pred sopstvenim grubim pogreškama i odlukama. Ne mogu, a da se ne osvrnem na izjavu ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića koji se poziva na upozorenja Venecijanske komisije o neophodnosti da Bosna i Hercegovina donese zakon o Ustavnom sudu, a da pri tome isti ministar uporno ignoriše preporuke, mišljenja i upozorenja iste komisije i brojnih drugih relevatnih međunarodnih institucija i organizacija kad je riječ o sagama sa klevetom i udarima na civilno društvo u Republici Srpskoj”, rekla je Topić za BUKU.
Ona dodaje da su to ti famozni politički dvostruki aršini i spinovi kojima nas vladajući obmanjuju zadnjih deceniju.
“Zaključaka Narodne skupštine smo se naslušali, svaki put smo se nalazi u situaciji ‘biti ili ne biti’, tako da je ovo dobra politička taktika za mrcvarenje sopstvenih građana. Sem tog, šta znači zaključak u usvojenim zaključcima da isti stupaju na snagu dan nakon donošenja. Koju snagu, kad zaključci nemaju pravnu, a time i obavezujuću snagu. Mislim da je više riječ o ponovnoj ucjeni i pritisku kako na međunarodnu zajednicu tako i na ostale aktere u BiH i bacanje koske da bismo se bavili temama od nacionalnog značaja dok koricu kruha mnogi građani kopaju po kontejnerima ili traže na tom mrskom Zapadu, i zanimljivo je da se ta famozna ‘crvena linija’ ponovno, po ko zna koji put, pomjera, zateže poput omče, najviše oko vrata građana, i što je zanimljivo moguće je da i ishod bude isti – tresla se gora, rodio se miš”, pojašnjava naša sagovornica.
Ona dodaje da su ultimatumi, ucjene, guranje prsta u oko politčkim protivnicima sastavni dio ovdašnjeg političkog folklora.
“Zapravo, ovim činom ogoljeno je ono što znamo već decenijama, politika na vlasti nastoji i velikim dijelom je to uspjela pokoriti sve pore društva, stubove koji su ovdje samo na papiru nezavisni poput pravosuđa. Nezamislivo je da se politika slavodobitno i javno hvali kako izdaje naloge sudijama Ustavnog suda, vrše pritisak na njih da napuste poziciju na kojoj su. Taj dio smo svi zanemarili, svjesno ignorišući da je izmjena Pravila Ustavnog suda BiH uslijedila upravo zbog ovakvog političkog uticaja na sudije”, ističe Topić.
Dodaje da smo opet na početku dvostrukih mjerila i aršina i već samom javnom naredbom jednom sudiji obznanjen je udar na integritet sudija i pravosuđa i to politika više ne skriva.
“Ovaj slučaj i davanje ultimatuma Ustavnom sudu su najbolja ilustracija poraza institucija, njihove nezavisnosti i potvrda da su sluškinje u ruci jednog čovjeka. Pitanje je šta će se od prijetnji Milorada Dodika realizovati i doista ostvariti. Nisu ovo prvo prijetnje, pa imali smo i referendume, ali je pitanje cijene koju smo kao država i društvo platili. Nanesena šteta teško da je nadoknadiva. Teško da će se instrumentalizovanoj i poniženoj Narodnoj skupštini ikada više vratiti dignitet, kao i povjerenje građana u nezavisno pravosuđe”, smatra Topić i dodaje da je pitanje u kojoj mjeri se građani mogu osloboditi kulta ličnosti i etnonacionalne zavedenosti.
“Mislim da mnogo toga u budućem razvoju ove situacije zavisi i od koalicionih partnera na državnoj razini, hoće li podleći novom ultimatumu iz Republike Srpske i ispuniti političke želje vezane za zakon o Ustavnom sudu BiH. Ukoliko bi Ustavni sud BiH podlegao ovom političkom ultimatumu onda bi to značio i njegov kraj i otvorio pitanje potrebe njegovog psotojanja. Onda bismo trebali samo formalizovati da jedan čovjek donosi odluke, upravlja, naređuje, sudi, presuđuje. Generalno mislim da smo se i u novoj političkoj konstelaciji punoj tobožnjeg optimizma i nevjerovatnih očekivanja nastavili vrtjeti u istom začaranom krugu blokada, kriza, nepomjeranja s mrtve tačke, naglašene zabrinutosti međunarodne zajednice, tako da bi ‘talačka kriza’ sa prepoznatljivim scenarijima mogla potrajati unedogled”, rekla je Topić Tanja.
UKIDANJE ODLUKA VISOKOG PREDSTAVNIKA U RS?
Tanja kaže da nigdje nije vidjela ni pročitala da je OHR ugašen i da je prestao biti sastavni dio pravnog i političkog sistema BiH.
“Do tada možete voljeti ovu instituciju, prezirati visoke predstavnike, ali oni su tu i njihove odluke se, kako god moraju poštivati. Pa ispoštovane su i odluke ovog ‘njemačkog turiste’ vezane za izbore, iako mu je boravišni status iz perspektive RS od početka nepromijenjen. Rekla bih da opet imamo problem u tome što se političari iz RS zaklinju u Dejton, a istovremeno sopstvenim postupcima izmičete tlo pod nogama samoj Republici Srpskoj, negirajući osnovne postavke njenog postojanja. Rekli bismo da logički tu nešto debelo ne štima. Najnelogičnije je ponašanje zvaničnika međunarodne zajednice, koji svaki put, nakon sličnih inicijativa upozoravaju da su pojedini političari dosegnuli crvenu liniju. Mislim da bi bilo dobro i za nas i za njih da je napokon i definišu”, zaključuje Tanja Topić.