Odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da zabrani finansiranje dvije političke stranke (SNSD i US) iz budžeta, dovela je do hitne reakcije vladajuće koalicije u Republici Srpskoj koja je po hitnom postupku usvojila zakon kojim se ukida budžetsko finansiranje svim političkim strankama.
Kad ne može Dodiku, ne može nikome. Do sada su političkim strankama novac uplaćivali svi nivoi vlasti i to po principu 30% svim parlamentarnim političkim strankama jednako, 60% u odnosu na broj mandata i 10% za rad poslaničkih klubova.
No, NSRS je novim zakonom ukinula takav način raspodjele javnog novca političkim strankama, ali je u značajnoj mjeri izmjenila dozvoljene načine finansiranja stranaka.
„Ne obustavlja se u potpunosti finansiranje iz budžeta, s obzirom na to da je predviđeno ovo finansiranje rada poslaničkih klubova. Iako nije tačno određeno koliko i u kojem iznosu, vjerovatno će ići po broju mandata”, kaže za Buku direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić.
Jasno je svima, dodaje, da je ovo reakcija na odluku visokog predstavnika, a što je priznao i najavio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
“Praktično su htjeli da onemoguće finansiranje i za druge političke stranke kada je već njima zabranjeno, a sa druge strane da prošire sebi opseg izvora finansiranja”, dodaje Korajlić.
Entitetskim zakonom povećavaju se limiti za donacije privatnih lica, preduzeća, a posebno je sporno što nema zabrane donacija od strane firmi koje posluju sa državom. TI BiH to smatra praktičnom legalizacijom korupcije i svojevrsnog reketa.
Ujedno zakon je u suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH budući da je ova oblast uređena na državnom nivou i kontroliše je Centralna izborna komisija.
“Ovim se zapravo stvara neki paralelni sistem za koji je nije jasno kako će funkcionisati u odnosu na ono što je već propisano – Centralna izborna komisija ima nadležnost i vrši reviziju, kontrolu, izriče sankcije ukoliko dođe do kršenja zakona i slično”, upozorava Koraljić.
Podsjeća na “korona ugovori” gdje je jedan od optuženih u ovom predmetu na sudu priznao da je navodno 250.000 KM javnog novca koji je dobio kroz tender odnio u Ujedinjenu Srpsku. Usvojenim zakonom takve donacije su legalizovane.
“Tako da oni sada legalizuju i reket i određene vrste političke korupcije, da se zapravo preko posrednika finansiraju političke stranje. I preko firmi koje dobijaju ugovore iz budžeta. Zakonu na državnom nivou jasno propisuju procedure i podnošenje izvještaja.”
I za bivšeg sudiju i nekadašnjeg člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehida Šehića usvojeni zakon je u suprotnosti sa državnim.
„Moglo se očekivati nešto takvo nakon odluke visokog predstavnika o blokadi uplate tih sredstava za dvije stranke u Republici Srpskoj. Kao građanin ne mogu da prihvatim da se zakoni donose iz inata. Tu nikome neće biti dobro. Finansiranje iz budžeta je predviđeno i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori“, mišljenja je Šehić.
Upozorava da će posljedice biti dalekosežne, te da pravna nesigurnost neće biti najveći izazov ako zakon stupi na snagu i počne njegova primjena.
„Ovim će se sigurno dovesti u pitanje funkcionisanje mnogih političkih stranaka naročito manjih, biće privilegovane stranke na vlasti jer ono što je zabranjeno zakonom na nivou BiH da se finansira iz javnih preduzeća ,ovim zakonom je dozvoljeno“, dodaje nekadašnji član CIK-a.
Podjeća da zakonska rješenja u BiH često nisu harmonizovana te da postoji niz usvojeni zakona van primjene. Ipak, potezima NSRS narušena su načela demokratije i vladavine prava, ocjenjuje Šehić.
„Kada nemate vladavinu prava onda možete donositi zakone kakve hoćete. Zato mi nismo demokratska država, mi nismo država vladavine prava.“
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije se oglašavala po ovom pitanju. Nezvanično, ne žele komentarisati zakon jer još nije završena kompletna parlamentarna procedura budući da zakon prvo ide na Vijeće naroda, a moguće je i da bude zatražena ocjena ustavnosti.
Podsjetimo Dodik je ranije najavljivao da će se izbori u Republici Srpskoj održati po Izbornom zakonu Republike Srpske usvojenom u aprilu 2024. Ustavni sud BiH ga je proglasio neustavnim, a Dodikov SNSD i sve ostale političke partije izašle su na Lokalne izbore u oktobru 2024. po pravilima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Skupljanje prašine i podizanje tenzija možda bude jedina svrha i zakona kojim se ukida budžetsko finansiranje stranaka u Republici Srpskoj.