Razorne poplave i klizišta na području Konjica i Jablanice uzrokovale su veliku štetu na pruzi i obustavu željezničkog saobraćaja, a velike gubitke bilježi i bh. privreda.
Posebno je ugrožena Global Ispat Koksna Industrija Lukavac (GIKIL), kojoj bez uspostave željezničkog saobraćaja prijeti potpuni kolaps. Ugroženo je 900 zaposlenih i 400 kompanija sa kojima ovaj gigant sarađuje.
Minule poplave i klizišta uništile su željezničku prugu koja vodi ka luci u Pločama, a početak njene sanacije, posebno na dionici Komadinovog vrela, još uvijek nije decidno poznat. Ukoliko ona u narednih mjesed dana ne bude rekonstruisana, kompanije poput lukavačkog GIKIL-a naći će se u pogubnoj situaciji.
Naime, umjesto željezničkim, GIKIL se trenutno ugljem snabdijeva drumskim putem, posredstvom kamiona, što u znatnoj mjeri usložnjava transportni proces. Za one količine uglja koje su dobijali za jedan dan u vagonima vozova na relaciji Ploče – Lukavac, sada im se isporučuju za četiri, što u konačnici i znatno više košta.
Direktor GIKIL-a Almin Suljić u razgovoru za Klix.ba kaže da u aktuelnom režimu, na temperaturno-tehnološkom minimumu, mogu izdržati maksimalno mjesec dana, nakon čega će dodatno smanjenje proizvodnje utjecati na potpuno zatvaranje koksare, a samim tim i nepovratno gašenje koksne baterije.
“GIKIL se nalazi u najvećoj logističkoj krizi unazad 50 godina jer je prekinuta jedina žila kucavica u željezničkom transportu, koja spaja sjever i jug zemlje. Ekonomija sada trpi ogroman pritisak, a mi se nalazimo u najvećem problemu. Vidjevši kakva je kataklizma u pitanju, angažirali smo kamionski prijevoz, međutim to je nedovoljno”, kaže nam Suljić.
GIKIL trenutno u Pločama ima obezbjeđeno 100 hiljada tona uglja, koji se pokušava transportovati sa 140 kamiona.
“Taj prijevoz ide veoma sporo u toku radnog dijela sedmice, odnosno od ponedjeljka od petka. Naša dnevna upotreba uglja iznosi 2.400 tona ukoliko bismo ispoštovali sve naše komitente, među kojima su prije svega ArcelorMittal Zenica, koji od nas uzima okvirno 90 posto te Željezara Smederovo. Međutim, posredstvom kamiona uspjevamo nabaviti svega 700 tona uglja, a alternativno posredstvom cargo broda smo uspjeli prebaciti okvirno 50 hiljada tona na luku Bar, što je opet nedovoljno”, dodaje Suljić.
Drugi brod će biti istovaren u rumunskoj luci Konstanca, koja je od Lukavca udaljena više od hiljadu kilometara, a u ovom slučaju roba će se prevoziti baržama. Suljić kaže da će im dodatni trošak logistike do kraja mjeseca biti dva miliona KM, a ako sve ovo potraje, do kraja godine taj iznos će biti devet ili deset miliona maraka.
“Mi to ne možemo izdržati. Ukoliko bi pruga bila napravljena za tri ili četiri mjeseca, onda ona neće imati svoju svrhu. GIKIL je učestvovao sa 25 posto ukupnog željezničkog transporta, a gašenjem koksne baterije u ArcelorMittalu, mi smo porasli na okvirno 30 do 40 posto. Činimo sve da se to ne desi, ali obustava proizvodnje u GIKIL-u znači nepovratno gašenje koksne baterije i samim tim gašenje proizvodnje koksa na Balkanu”, upozorava Suljić.
U najcrnjem cenariju bi bilo izgubljeno i 900 radnih mjesta, odnosno toliko bi osoba ostalo bez posla, a posljedice bi indirektno osjetilo i 400 kompanija sa kojima GIKIL usko sarađuje.
“Uz to bi zasigurno bio ugrožen i ArcelorMittal, koji u kratkom vremenskom roku ne može dobiti koks ni od svojih postrojenja u Poljskoj. Slobodno možemo reći da je dobrim dijelom ugrožena privreda Federacije BiH”, naglašva direktor lukavačke kompanije.
U okviru GIKIL-a je formiran i krizni štab, koji je uputio apel nadležnima na kantonalnom, fedralnom i državnom nivou. Iz uprave kažu da će narednu platu isplatili, a nakon toga sve postaje nepoznanica. Aktuelna situacija zabrinjava i radnike, koji podržavaju sve napore uprave.
“U ovome trenutku radnici ne trpe u bilo kojem segmentu, međutim, veoma smo uplašeni jer ovakvo stanje neće biti dugo održivo. Zbog toga apelujemo na Vladu FBiH u kontekstu što brže sanacije pruge na području Jablanice”, kazao je za Klix.ba predsjednik Sindikata radnika GIKIL-a Ermin Halilović.
S druge strane, gubici Željeznica Federacije BiH i Republike Srpske dnevno iznose 325 hiljada KM, a još uvijek je neizvjesno kada bi mogla početi sanacija pruge. Kako smo ranije objavili, kada je riječ o popravci i ponovnom aktiviranju pruge, postoji cijeli niz faktora koji ne idu u prilog brzim radovima.
Najveću pravnu barijeru predstavlja Zakon o javnim nabavkama, koji ne prepoznaje specifičnosti vanredne situacije te jednako tretira sve ugovorne organe u svim situacijama. Tako da bi period sanacije mogao trajati duže s obzirom na potrebe izrade tendera, na kojem bi se izvođači i podizvođači odabrali te uputili na imovinu ŽFBiH gdje bi se izvodila sanacija.
“Da imamo olakšane procedure, Željeznice bi ovo riješile za 15 dana”, rekao je u razgovoru za Klix.ba direktor Željeznica FBiH Enis Džafić.
Inače, Željeznice FBiH su ranije najavile da će tražiti da sa Cestama FBiH zajednički angažuju projektansku kuću i da imaju zajedničkog izvođača radova, kako bi se u što kraćem periodu riješili problemi i uspostavio saobraćaj.
Džafić nam je rekao da, ako resorno ministarstvo i Vlada FBiH odobre ovaj prijedlog, za 7-8 dana mašine mogu početi s radom na terenu, a da bi izvođač sa ozbiljnom mehanizacijom sve mogao završiti za mjesec dana.