Samo dvije opštine u Republici Srpskoj imale su prošle godine pozitivan prirodan priraštaj.
Više rođenih nego umrlih zabilježeno je jedino u Kotor Varošu i u Osmacima, dok je u Jezeru zabilježen nulti prirodni priraštaj (jednak broj rođenih i umrlih).
Kotor Varoš je, naime, u prošloj godini bio u plusu za 15, a Osmaci za tri stanovnika.
Sve ostale lokalne zajednice, uključujući i veće gradove, imale su negativan prirodni priraštaj, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Konkretno, Banjaluka je bila u minusu za 247 stanovnika, Bijeljina za 463, Gradiška za 280, a Doboj za 340. U Prijedoru je broj stanovnika, po osnovu prirodnog priraštaja, smanjen za 467, u Trebinju za 109, a u Istočnom Sarajevu za 142.
Demograf Aleksandar Majić kaže da je demografska slika u Republici Srpskoj za 2024. godinu očekivana, budući da se negativan prirodni priraštaj bilježi još od 2002. godine.
“U budućnosti možemo očekivati i dodatno povećanje smrtnosti stanovništva, zbog narušene starosne strukture. Konkretno, ako uzmemo lokalne zajednice, vidimo da su samo dvije sa pozitivnim prirodnim priraštajem”, rekao je Majić za “Nezavisne novine”.
Izuzetno je, dodao je, poražavajuća okolnost i to što je u desetak lokalnih zajednica broj rođenih u prošloj godini bio manji od deset.
“Poražavajući je i podatak da već šestu godinu zaredom imamo negativan prirodan priraštaj u gradu Banjaluci. Dakle, tim se trebamo značajno pozabaviti, posebno ako uzmemo u obzir da sa ovog prostora dosta stanovništva emigrira u inostranstvo. Demografska obnova najvećeg grada u Republici Srpskoj isključivo zavisi od dolaska stanovništva iz okolnih lokalnih zajednica. Dakle, dok god ostale lokalne zajednice budu u mogućnosti da ‘daju’ stanovništvo Banjaluci, ona će povećavati svoj broj stanovnika. Ali, pitanje je do kada će to njihov demografski kapacitet moći”, upozorio je Majić.
On ističe da i drugi gradovi, za naše prostore većeg demografskog kapaciteta, kao što su Doboj, Bijeljina i Prijedor, posljednjih deset godina imaju negativan prirodni priraštaj.
“Tako da se možemo zapitati kuda vodi ovaj put i dokle ćemo doći”, napominje Majić.
Načelnik opštine Kotor Varoš Zdenko Sakan kaže da se u ovoj lokalnoj zajednici zadržalo mnogo mladih ljudi.
“Kada pogledate starost populacije u opštinama, vidjećete da je Kotor Varoš jedna od onih gdje je prosječna starost među nižim. Mi imamo i porodicu sa desetoro djece, ali se mnogi odlučuju za troje, pa i četvoro djece”, naveo je Sakan za “Nezavisne novine”.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj u 2024. godini rođeno je 9.227 živorođene djece. U odnosu na 2023. godinu, broj živorođene djece u 2024. godini manji je za 82. “Prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta u Republici Srpskoj iznosila je 28,2 godine, odnosno 0,1 godinu više nego u 2023. godini”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
U 2024. godini u Republici Srpskoj je umrlo 14.136 lica. U poređenju sa 2023. godinom, u Republici Srpskoj je umrlo 628 lica više.