Foto: Čapljinski portal
Incidenti počinjeni iz mržnje zasnovani na vjerskoj osnovi nisu rijetka pojava u Bosni i Hercegovini. U posljednjih mjesec dana situacija nimalo ne obećava: u januaru napad na državljane Srbije u Sarajevu, u Bijeljini uriniranje po objektima Islamske zajednice, prije dva dana grafiti u Čapljini kojima se prijeti muslimanima…
Prema podacima OSCE-a dostavljenim na upit BUKE, imamo zabrinjavajući broj incidenata počinjenih iz mržnje, motivisanih vjerskom netrepeljivošću.
„U 2022. godini, Misija OSCE-a u BiH je kroz svoj program paraćenja predrasudnog nasilja, zabilježila 181 potencijalni incident takve vrste, koji je bio prijavljen policiji ili tužilaštvu, ili su o njima izvještavali mediji. Ogromna većina bila je motivisana predrasudom prema etničkoj, odnosno vjerskoj pripadnosti i to dominantno prema tri najveće etničke, odnosno vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, tamo gdje predstavljaju manjinu ili u pojedinim sredinama gdje je zastupljenost različitih etničkih, odnosno vjerskih skupina brojčano izjednačena”, navode iz Misije OSCE-a.
Oštećivanje imovine, kako dodaju, uključujući skrnavljenje vjerskih objekata i grobalja, predstavlja najčešći oblik nezakonitih radnji, nerijetko uz vandalizaciju imovine prijetećim i uvredljivim grafitima.
“Direktne i ozbiljne prijetnje i verbalno nasilje zabilježeni su kroz internet i realno okruženje, a u nekoliko slučajeva je na javnom mjestu korišteno vatreno oružje. Fizičko nasilje se manifestovalo kroz napade, tuče, uključujući tuče pojedinih pripadnika fudbalskih navijačkih skupina, uz korištenje palica. Zabilježen je jedan slučaj okrutnog ubistva”, saopšteno je iz Misije OSCE-a u BiH.
Vrlo mali broj, samo dva posto, ovih incidenata je u 2022. godini adresiran kroz pravosudni sistem, i to kroz prekršajne postupke za remećenje javnog reda i mira.
“U 2022. godini, pravosuđe u BiH je okončalo ukupno pet krivičnih predmeta kvalifikovanih kao krivično djelo izazivanja nacionalne/narodnosne i vjerske mržnje, razdora i/ili netrpeljivosti protiv 10 učinilaca. Radi se o krivičnim djelima koja su učinjena 2019, 2020. i 2021. godine. U jednom predmetu je protiv optuženog donesena oslobođajuća presuda. Tri predmeta su se odnosila na djelo učinjeno putem interneta, i okončani su uslovnim osudama izrečenim za šest lica. U jednom predmetu su izrečene zatvorske kazne trojici učinilaca koje su zamijenjene novčanom kaznom. Postupci za 11 predmeta ove kvalifikacije su u fazi suđenja”, dodaju Misije OSCE-a u BiH.
U tom periodu nije okončan niti jedan predmet kvalifikovan kao krivično djelo učinjeno iz mržnje. Tri predmeta sa takvom kvalifikacijom su u fazi suđenja, i to za sticaj krivičnih djela: teška krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine i izazivanje opće opasnosti iz mržnje, za nasilničko ponašanje iz mržnje i za ugrožavanje sigurnosti iz mržnje. Sva tri krivična djela počinjena su iz mržnje na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti.
“Misija OSCE-a u BiH se nada da će 2023. godina biti obilježena boljim i bržim institucionalnim odgovorom na incidente i krivična djela učinjena iz mržnje, na način da se odlučno provode detaljne istrage o predrasudnom motivu te da se takva djela procesuiraju i presude primjenom relevantnih odredaba krivičnih zakona, uključujući i strože kažnjavanje. Osim pravde za žrtve, ovakav pristup će adresirati pitanje povjerenja u rad institucija pravosuđa i umanjiti veliki potencijal koji ovi incidenti imaju da dodatno destabilizuju i ugroze sigurnost bosanskohercegovačkog društva”, zaključuju iz Misije OSCE-a u BiH.
Dok se čeka reakcija pravosuđa, međureligijski dijalog sada bi mogao biti zaustavljen nakon što je Mitropolija dabrobosanska napustila Međureligijsko vijeće u BiH.