Sva trojica
potpisnika sporazuma su umrla, original dokumenta je izgubljen, a
političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. Umro je i
bivši međunarodni izaslanik za Balkan i kreator Dejtonskog sporazuma, američki diplomata Richard Holbrooke.
Sporazumom
koji je parafiran u vojnoj bazi Wright-Patterson u američkom gradiću
Dayton poslije trosedmičnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Savezne
Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD-a, BiH je podijeljena na dva
entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Sporazum,
parafiran u Daytonu, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a
Warrena Christophera, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su
potpisali tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995. u Jelisejskoj palati u
Parizu.
Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose
regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim
dokumentima OEBS-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje
sporova isključivo na miroljubiv način.
Prvih pet godina
po potpisivanju sporazuma u Daytonu je svakog novembra međunarodnim
skupovima obilježavanja godišnjica okončanja rata u BiH.
Posljednji
put predstavnici država-potpisnica i međunarodni posrednici okupili su
se u bazi Wright-Patterson novembra 2000. godine, ali obilježavanju
jubileja tada nije prisustvovao niko od potpisnika.
Bivši
međunarodni izaslanik za Balkan Richard Holbrooke koji se smatra glavnim
arhitektom sporazuma, rekao je oktobra 2005. u Sarajevu da je Dejtonski
sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške,
nastale, uglavnom, zbog njegovog nesprovođenja.
Holbrookeu
je na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Daytonu uručena
Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postiznaje Dejtonskog
sporazuma.
Posljednjih godina neki političari u BiH,
međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su
na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma.
Bivši Visoki
predstavnik za BiH Paddy Ashdown je isticao da je Dejtonski sporazum
osnovno, ali ne i konačno rješenje za BiH i da eventualne promjene
moraju doći iz same BiH.
I njegovi nasljednici na toj
dužnosti su ukazivali na neophodnost reforme Dejtonskog sporazuma, ali i
na to da su reformski procesi u BiH potpuno stali, zbog čega je “BiH
najudaljenija od Evrope u odnosu na sve zemlje regiona”.
Prije
više od 10 godina, u Briselu je održana konferencija o ustavnim
promjenama u BiH, na kojoj lideri osam najvećih političkih stranaka nisu
uspjeli da se dogovore o bitnijim izmjenama Dejtonskog sporazuma, ali
su se saglasili da se ojačaju strukture vlasti i da se učine
efikasnijim.
U junu 2008. u Luksemburgu, BiH i EU potpisale
su SSP i privremeni trgovinski sporazum, a u novembru 2010. EU je
ukinula vize za putovanja državljana BiH.
Krajem 2014.
godine lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDA Sulejman Tihić i HDZ-a BiH
Dragan Čović postigli su, na sastanku u Odžacima, dogovor o ustavnim
reformama BiH, koji, međutim, nije doveo do pomaka.
Također
su propali i razgovori vodećih političkih stranaka u BiH sa
zvaničnicima SAD-a i EU o ustavnim reformama i ubrzanju puta BiH ka EU i
NATO-u, koji su vođeni u oktobru 2009. u vojnoj bazi Butmir u Sarajevu.
EU je tada poručila da je reforma Ustava ključ za evropske integracije BiH.
Predsjedavajući
Predsjedništva BiH Željko Komšić objelodanio je početkom 2008. da je iz
arhive tog tela izgubljen originalni dokument Dejtonskog sporazuma.
Dan
potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u RS-u je državni praznik i
neradni dan, dok je u Federaciji BiH to običan radni dan.
U
maju 2011. uhapšen je jedan od najtraženijih haških optuženika za ratne
zločine u BiH, ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladić i izručen
haškom Tribunalu. Četiri godine ranije uhapšen je i tom sudu izručen
predsjednik RS-a Radovan Karadžić.
KOMENTARI