Trasa Koridora 5C južno od Mostara ponovo je u fokusu javnosti – ali ne zbog napretka gradnje, već zbog kršenja međunarodnih standarda. Prije nekoliko godina preusmjerena preko plodnih, obradivih površina povratničkih zajednica, ova dionica postala je predmet žalbi građana Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Njihov nezavisni mehanizam potvrdio je: trasa nije u skladu sa standardima koje propisuje ova međunarodna finansijska institucija.
Najveća mreža za zaštitu okoliša u zemljama centralne i istočne Evrope – CEE Bankwatch Network – objavila je zvanični stav EBRD-a, naglašavajući potrebu za dodatnim socijalnim i ekonomskim revizijama. Među onima koji pomno prate razvoj situacije na terenu je Fidanka Bacheva-McGrath, ekspertkinja za odgovornost i nadzor međunarodnih finansijskih institucija iz CEE Bankwatch-a. Tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini, obišla je spornu dionicu, razgovarala s lokalnim stanovništvom pogođenim izgradnjom, te zajedno sa partnerima predstavila trenutni status projekta.
U intervjuu za BUKU, Fidanka otkriva detalje EBRD-ove procjene, govori o posljedicama koje trpe mještani i objašnjava zašto je ovaj slučaj važan i u evropskom kontekstu.
BUKA: Možete li objasniti glavne brige Bankwatcha u vezi s trenutnom trasom koridora Vc južno od Mostara?
Bacheva-McGrath: Prvo veliko hvala Buki na ovoj važnoj raspravi. U ovom trenutku vrlo napetih političkih procesa u BiH, ekološka i socijalna pitanja mogu ostati u sjeni. Ipak, uloga strateške infrastrukture poput autoceste na Koridoru Vc za regionalnu integraciju zemlje i EU postaje još važnija. Uostalom, ovaj je projekt već koštao oko dvije milijarde eura, a osim što je važna fizička poveznica za povezivanje zemlje s EU-om, za kompanije i građane, također postavlja modele kako se novac EU treba koristiti i kako se trebaju slijediti standardi EU. Naše glavne brige su upravo oko toga, oko kršenja europskih standarda u pogledu transparentnog, participativnog i demokratskog odlučivanja. Svi ostali problemi nastaju iz nedostatka mogućnosti pogođenih ljudi i zainteresiranih sudionika da se izjasne o odabiru trase, te kako ona utječe na njihovu imovinu, zdravlje, život i okoliš.
BUKA: Kako ocjenjujete postupak javne rasprave koji je proveden pri odabiru sadašnje trase?
Bacheva-McGrath: Prostorni plan za koridor odobren je u suprotnosti sa standardima Evropske banke za obnovu i razvoj i načelima EU za transparentno i participativno donošenje odluka. Posljedično, vlastita odluka EBRD-a za davanje zajma za dionicu Južni Mostar – tunel Kvanj nije slijedila politiku banke u pogledu procjene alternativa, sudjelovanja javnosti, procjene socijalne ugroženosti ratnih povratnika različitog etničkog porijekla itd. Ova kršenja već je potvrdio EBRD-ov mehanizam za žalbe 2024. godine, nakon što je istražio žalbe pogođenih mještana. Dakle, na temelju istrage EBRD-ovog žalbenog mehanizma i na temelju iskustva lokalnog stanovništva, ocijenila bih da je proces javnih konzultacija o Koridoru Vc ispod standarda.
Prakse JPAC-a u suradnji s pogođenim zajednicama su vrlo loše, primjerice, oslanjaju se na prezentacije odluka koje su već donesene, bez mogućnosti da se plan i dizajn projekta prilagode ili izmijene na temelju uključivanja javnosti. Zapravo, ovo nije savjetovanje, ovo je informiranje ljudi gdje im se govori ‘to je to, ne možete ništa promijeniti, nemate moć’. Ali ljudi imaju prava i, nažalost, čini se da JP Autoceste FBiH zanemaruje ta prava, uključujući prava na informacije, sudjelovanje i pristup pravdi, kako je zajamčeno Aarhuskom konvencijom. Najnovija prezentacija mapiranja osjetljivosti trase na dionici krajem prošle godine u Blagaju bila je još jedan primjer takve manjkave prakse. JPAC je angažirao konzultante da još jednom provjere sve ‘receptore’, uključujući svu pogođenu imovinu duž rute južnog Mostara. Misterij je kako su ti konzultanti radili svoj posao, no uspjeli su krivo prikazati situaciju. Rezultat su nove žalbe na mehanizam EBRD-a.
BUKA: Kako trenutna ruta utiče na lokalne zajednice?
Bacheva-McGrath: Mogu govoriti o dionici Južni Mostar do tunela Kvanj. Ove zajednice posjećujemo svake godine jednom ili dvaput, tako da smo prošle sedmice bili na terenu. Vidjeli smo da je počela izgradnja pristupnih cesta za tunel Kvanj s obje strane tunela. Sa sjeverne strane vidjeli smo gust promet kroz Hodbinu. Postojeća cesta je uska i građevinski radovi su odmah van te lokalne ceste, te prolaze teška mehanizacija, kamioni sa iskopanom zemljom. Vidjeli smo jedan veliki žuti znak koji je najavljivao radove, no nije ga bilo moguće pročitati, niti zaustaviti auto u blizini između zavoja. Na toj lokalnoj cesti nije bilo drugih znakova ‘Radovi na cesti’, niti znakova za usporavanje prometa. Znamo da su na tom području, sa sjeverne strane tunela, bila minska polja, ali na gradilištu nismo vidjeli znakove upozorenja na opasnost od mina. Nisam sigurna je li područje razminirano i da li su radnici možda svjesni opasnosti. Na toj sjevernoj strani tunela Kvanj stanje sigurnosti na cestama i zdravlje i sigurnost na radu nisu optimalni, prema našim ograničenim zapažanjima. Pokušali smo provjeriti tu prilaznu cestu, ali nam nije bilo sigurno pogledati izbliza. S južne strane je bilo bolje, nema gustog prometa, pa je bilo sigurnije pristupiti građevinskim radovima. Općenito, vidljivo je da je kota pristupne ceste sa sjeverne strane vrlo strma. Gledajući s uzvišenja u blizini Gubavice, pad visine za tunel od 2 kilometra izgleda vrlo strmo. Poslali smo zahtjev za više informacija Europskoj investicijskoj banci i nadamo se da ćemo uskoro čuti više detalja o projektu Tunel Kvanj.
Što se tiče Ortjesa, Kosora i Malog Polja radovi još nisu počeli. Tri stećka su početkom godine premještena iz Malog Polja, jedan je stradao, šteta. Kao što je gore spomenuto, postoje nove pritužbe pogođenih mještana, dvadesetak vlasnika nekretnina, koji su zabrinuti zbog izvlaštenja, blizine planirane autoceste njihovim posjedima i netačne mape osjetljivosti rute od prošle godine.
Kakve mogu biti ekološke posljedice izgradnje ove dionice, posebno kada su u pitanju kritična staništa kao što su rijeke Buna i Bunica?
Bacheva-McGrath: Ne moramo nagađati, jer su mnoge dionice Koridora Vc već izgrađene. Dakle, učinci izgradnje i rada takve infrastrukture nisu tajna, mogli bi se vidjeti oko Počitelja, na primjer. Postoji vizualni utjecaj na krajolik, ali također postoji i zagađenje bukom, vibracije, utjecaj na kvalitetu zraka. Pogodno za JPAC i banke, osnovna vrijednost kvalitete vode i zraka južno od Mostara je nedovoljna, tako da će jednom kada onečišćenje počne biti teško dokazati negativan utjecaj na zajednice.
Nakon početnih utjecaja izgradnje kroz dolinu, kada se izgradi cijeli Koridor Vc, to će na kraju rezultirati povećanjem prometa, tako da će biti drugačije od onoga što vidimo sada. Neće to samo Sarajlije dolaziti u svoje vikendice u blizini Mostara, ne, to će biti svakodnevna struja kamiona, automobila, sa sezonskim špicama neprekidnog prometa prema Jadranu. Izgradnja će utjecati na ionako gusto naseljena sela i tada dolina više neće biti ista u smislu ekoloških uvjeta.
Što se tiče Bune, samo želim istaknuti da još uopće nisu procijenjeni utjecaji nekih dodatnih cesta i mostova, lokalnih, privremenih ili trajnih, takozvanih ‘projekata razvoja zajednice’. Bioraznolikost miniranih područja na sjevernoj strani tunela Kvanj nije dobro proučena, utjecaji na podzemne vode nisu u potpunosti procijenjeni. Prošle godine konsultanti JPAC-a su pronašli ‘nove receptore’ uz Bunicu, a to su šišmiši koji žive u maloj špilji blizu izvora rijeke. S obzirom na brzu urbanizaciju doline, ogromnu izgradnju oko Blagaja, kumulativni utjecaji na rijeke zahtijevaju dodatne procjene, ovo su utjecaji svih razvoja uzetih zajedno.
BUKA: Postoji li alternativni put koji bi mogao poslužiti kao održiv kompromis između razvojnih potreba i ekoloških i društvenih briga?
Bacheva-McGrath: Kao što je poznato, na Podveležju postoji alternativni pravac. Naravno, odabir rute nije jednostavna vježba, tiče se mnogo čimbenika, ekoloških, društvenih i ekonomskih. Nažalost, kratke informacije o višekriterijskoj analizi koju su predstavili JPAC i EBRD nisu uvjerljive i nedostaju im detalji i vjerodostojnost. Stoga ne čudi rašireno mišljenje javnosti da je odluka bila politička bez dovoljno stručne podloge. Redovite optužbe za korupciju protiv višeg osoblja JPAC-a, na različitim dionicama koridora Vc, također ne pomažu, kako bi se prihvatilo da je najbolja odluka donesena ‘u javnom interesu’. EBRD-ov mehanizam za žalbe također je potvrdio da je procjena alternativa bila manjkava i da bi se morala ponovno napraviti. I samo da budemo jasni, nije zadatak Bankwatcha ili lokalnog stanovništva dokazati da je bilo koja alternativa bolja ili lošija. Lokalno stanovništvo je iznijelo ozbiljna pitanja i zabrinutosti, pa je ‘teret dokazivanja’ na donositeljima odluka, koji su odabrali trasu i odobrili Prostorni plan, da pokažu da su svoje odluke donosili transparentno i odgovorno, na temelju dovoljno dokaza i stručnih procjena. Zabrinutost lokalnog stanovništva rezultirala je istragom EBRD-ovog mehanizma za žalbe, što je rezultiralo preporukom da se trasa ponovno procijeni. Budući da su JPAC i EBRD odlučili ignorirati ovu preporuku, ovaj je izbor doveo do više pritužbi. To će rezultirati većim kašnjenjima i, potencijalno, budućim naknadama za stalna kršenja prava na privatno vlasništvo, na čisti okoliš, na informirano sudjelovanje u donošenju odluka koje nepovoljno utječu na ljudske živote, dobrobit, zdravlje i sredstva za život.
BUKA: Planinu Prenj često nazivaju “hercegovačkom Himalajom” zbog svoje jedinstvene bioraznolikosti i kulturnog značaja — koliko je tunel od 10 kilometara kompatibilan s ciljem očuvanja takvog krajolika?
Bacheva-McGrath: S jedne strane, u teoriji, tunel će pomoći u očuvanju krajolika, jer neće uništiti i fragmentirati krajolik prelaskom preko njega. U praksi, međutim, postoje mnoga pitanja. Na primjer, pitanja o oštećenjima krajolika na ulazu i izlazu iz tunela, kao što je gdje tačno započeti i gdje tačno završiti, o utjecaju na podzemne vode i ekosustave, o odlaganju ogromne količine iskopanog kamenja, kao i o potencijalnom riziku od klizišta i odlaganja tako iskopanog materijala. Bankwatch je dostavio naša pitanja i komentare na ESIA i očekujemo odgovore od EBRD-a i EIB-a.
BUKA: Šta preporučujete kao sljedeće korake vlastima Federacije BiH i međunarodnim finansijskim institucijama koje finansiraju projekt?
Bacheva-McGrath: EBRD-ov mehanizam za žalbe dao je vrlo dobre preporuke za dovođenje projekta u okvir standarda i osiguravanje usklađenosti s EBRD-ovom ekološkom i socijalnom politikom. U potpunosti podržavamo ove preporuke, budući da je glavna preporuka ponovna procjena trase za dionicu Južni Mostar – tunel Kvanj, uz odgovarajuće javne konsultacije. Bilo koji drugi korak, poput trenutnog pritiska JPAC-a i Federacije na brzu izgradnju, rezultirat će kršenjem prava vlasnika imovine. Njihove pritužbe neće prestati. Istraživanja projekata neće stati. Nažalost, te pritužbe i nove istrage nose veći rizik od kašnjenja. Nitko ne želi odgodu koridora Vc, ali ni ljudi ne pristaju na takva kršenja njihovih prava.
BUKA: Kako Bankwatch gleda na ulogu Evropske unije i njenih banaka u osiguravanju provedbe ovog projekta u skladu sa standardima i politikama EU-a?
Bacheva-McGrath: Jednostavan i načelan odgovor je da infrastrukturni projekti EU-a poput Koridora Vc trebaju slijediti standarde i politike EU-a. EU i europske javne banke trebale bi naporno raditi sa svojim partnerima, poput JPAC-a i Federacije, kako bi osigurale pravilnu primjenu standarda EU-a i rješavanje kršenja pravila. Nemamo uvid u ugovore o zajmu za dionicu južni Mostar – tunel Kvanj, na primjer, ali bi ugovor o zajmu svakako trebao sadržavati odredbe o ekološkim i socijalnim pitanjima. Stoga bi se nepoštivanje bankovnih politika trebalo smatrati kršenjem ugovora, pa bi stoga sve institucije trebale vrlo ozbiljno shvatiti preporuke iz žalbenog mehanizma. Ovo nije situacija koju vidimo. Vidimo da je mehanizam EBRD-a otkrio neusklađenost, Uprava EBRD-a napravila je Akcijski plan upravljanja kako bi ispravila kršenja pravila, a zatim su te radnje upravljanja provedene s JPAC-om na tako loš način da mehanizam ne može zatvoriti žalbu. A sada ima još novih pritužbi. Znate, za tango je potrebno dvoje. Politički je jako težak trenutak i za BiH i za EU. Dakle, trebamo sagledati situaciju sa stajališta odnosa između EU i BiH, procesa pristupanja, ciljeva integracije i povezanosti unutar tržišta EU. Za Koridor Vc postoje dvije milijarde eura iz EU i europskih banaka, dijelom bespovratna sredstva, ali većim dijelom krediti. Porezni obveznici BiH će vraćati ogromne kredite, primjerice, kroz BiH prikupljanjem poreza na gorivo, naknada za cestarine itd. Zajednička je odgovornost vlasti EU i BiH da osiguraju da se novac troši razumno, bez korupcije, bez kašnjenja, bez kršenja ljudskih prava i ekoloških standarda.
EU ima imidž svjetionika demokracije i visokih standarda. Taj imidž treba braniti upravo u strateškim projektima poput koridora Vc. Ne samo riječima i izjavama, već i djelima. Isto vrijedi za europske banke i njihove politike. Te su politike dobre onoliko koliko je dobra njihova provedba. Ne želim širiti euroskepticizam, toga je već previše, u EU i izvan EU. Svi ćemo živjeti s EU koju sami oblikujemo ili ćemo živjeti s posljedicama propale EU, propalih ili odgođenih strateških projekata poput Koridora Vc. Donositelji odluka u EU i u BiH trebaju preuzeti odgovornost za neiskorištavanje javnog novca na najbolji način za opće dobro, u skladu s najboljim standardima. Mi kao civilno društvo i domaći ljudi, zajedno, kako unutar, tako i izvan EU, držat ćemo odgovornima donositelje odluka u EU i BiH – kroz sve raspoložive demokratske, pravosudne i nesudske mehanizme.