Kada se uzmu u obzir sve činjenice, najstariji bh. građani su i najmnogobrojniji. Iz dana u dan rađa se sve manje djece, sve više ljudi umire, a veliki broj mladih napušta BiH te odlazi po novi život u razvijenije evropske zemlje.
Nastave li se ovi aktualni trendovi, ostvarit će se i procjene Ujedinjenih naroda – BiH će za 50 godina imati svega milion i 600 hiljada stanovnika. Koliko Federacija BiH gubi stanovništva na godišnjoj razini, procijenili su statističari FZS-a. Prema njihovim analizama, od sredine 2018. do sredine 2022. godine Federacija je ostala bez 39.387 stanovnika.
Procjenjuju da su na području ovoga entiteta 2018. godine živjela 2,196.233 stanovnika, a 2022. godine 2,156.846. Radili su procjene i po kantonima, a one pokazuju kako je samo u Sarajevskom kantonu rastao broj stanovnika, dok je u Zapadnohercegovačkom, Bosansko-podrinjskom i Posavskom zabilježen najmanji pad broja stanovnika.
U pet godina, koje su promatrane u dokumentu “Demografska statistika 2022.”, Unsko-sanski kanton ostao je bez 7003 stanovnika. Procjene statističkih stručnjaka pokazuju kako je u ovom kantonu 2018. godine živjelo 269.280 stanovnika, dok je lani taj kanton imao 262.277 stanovnika.
Domaljevac-Šamac, Odžak i Orašje, odnosno tri općine koje čine Posavski kanton, u pet su godina ostali bez 1703 stanovnika. Kako se navodi u detaljnoj analizi izrađenoj na oko 400 stranica, ta je kanton prve promatrane godine imao 41.721 stanovnika, a 2022. 40.018. Tuzlanski kanton je 2018. imala 440.351 stanovnika, a 2022. 431.938 stanovnika.
Kada usporedimo ta dva broja, vidimo kako je u ovom kantonu broj stanovnika manji za 8413. U odnosu na Tuzlanski kanton, nešto malo manje stanovnika izgubila je Zeničko-dobojski – 7236. U lokalnim zajednicama koje pripadaju ovom kantonu 2018. godine živjelo je 359.350 stanovnika, a 2022. godine – 352.114, piše Večernji list BiH.
Među kantonima koji su na godišnjoj razini gubili najmanje muškaraca i žena je Bosansko-podrinjski. Prema procjenama, u 2018. Taj je kanton imala 23.290 stanovnika, a 2022. – 22.011, što znači da je u pet analiziranih godina kanton ostao bez 1279 stanovnika. Nešto više od 5100 muškaraca i žena izgubio je i Srednjobosanski kanton. Prve promatrane godine imao je 250.825 stanovnika, a posljednje 245.633.
Iz Grada Mostara i još osam lokalnih samouprava koje čine Hercegovačko-neretvanski kanton “nestalo” je 4638 stanovnika. Na području navedenog kantona 2018. živjelo je 217.765 muškarac i žena, dok je lani taj kanton imao 213.127 stanovnika. Grude, Ljubuški, Posušje i Široki Brijeg zajedno su ostali bez 1139 stanovnika.
Kako se navodi u detaljnoj demografskoj statistici, u Zapadnohercegovačkom kantonu prve promatrane godine živjelo je 93.529 muškaraca i žena, dok je lani na području isog kantona, prema procjenama, živjelo 92.390 stanovnika.
Jedini kanton u kojoj nije padao broj stanovnika, upravo suprotno, rastao je – jest Sarajevski, za koji je procijenjeno da je u 2022. imao 129 stanovnika više nego 2018. Prve prikazane godine u dokumentu koji prikazuje demografsko stanje KS je imao 419.414, a posljednje 419.543 stanovnika. Nešto manje od 3000 stanovnika zabilježeno je i u Kantonu 10. Kako se navodi, 2018. je tu živjelo 80.708 stanovnika, a 2022. godine 77.795. Ti brojevi najbolji su pokazatelj stvarnog stanja u Federaciji BiH, a demografi upozoravaju kako ćemo, ako se nešto žurno ne poduzme, doći u ozbiljne probleme.
Večernji list