Očekivano, Zukan Helez, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara
BiH i član delegacije BiH, pričao je o “secesionističkom djelovanju”
Republike Srpske i njene Narodne skupštine, sa čim se, naravno, nije
složio Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i
takođe član delegacije BiH.
Koliko je sastanak u Briselu bio uspješan i usaglašen govori i
činjenica da su od tri člana delegacije BiH došle tri potpuno različite
izjave, i čak dva saopštenja, jedno iz Savjeta ministara BiH, a drugo iz
Ministarstva odbrane BiH.
Dok su Helez i Košarac pričali svoje priče, Borjana Krišto,
predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, govorila je o maksimalnoj
angažovanosti institucija BiH nadležnih za pitanje evropskih
integracija.
Ona je rekla da evropski put BiH nema alternativu, te da svi nivoi
vlasti aktivno sprovode reforme kako bi ubrzali proces integracija, te
da očekuje da BiH do kraja 2023. godine otvori pregovore o članstvu.
Na kraju, nakon sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH
– EU na kome se razgovaralo o stanju odnosa u okviru procesa
stabilizacije i pristupanja, Krišto je izrazila žaljenje što nije bilo
zajedničke izjave BiH i EU sa tog sastanka.
“Ne vidim razlog, ali nismo imali saglasnost jednog člana između nas
da tu izjavu izglasamo. To je izjava koju mi usaglašavamo između nas sa
EU. Znači, ona ne zavisi samo od naše saglasnosti. Međutim, kako nije
bilo razumijevanja sa ove strane, svakako ne možemo uticati na stavove
EU koji se odnose na proces integrisanja kada je u pitanju BiH”, rekla
je Krišto.
S druge strane, Košarac je kazao da nije bilo potrebe za zajedničkom
izjavom, naročito onom u kojoj će Republika Srpska biti okvalifikovana
kao krivac za određene procese.
On je rekao da su, umjesto razgovora i dogovora o izlasku iz krize,
politički subjekti iz Sarajeva po ustaljenoj matrici, bez ikakvih dokaza
i kredibilnih stavova, došli da kritikuju političko rukovodstvo
Republike Srpske.
“Zbog takvih stavova, koji su, nažalost, preneseni i na predstavnike
evropskih institucija, postojala potreba da dođe do zajedničke izjave.
Bilo kakva zajednička izjava gdje se Republika Srpska dovodi u negativan
kontekst je neprihvatljiva i naše stajalište je bilo potpuno
opravdano”, kazao je Košarac.
Nakon sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Žozef Borel,
visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da
očekuje da BiH iskoristi ovaj momenat i napreduje kroz reforme.
Takođe, pohvalio je i “napore Savjeta ministara BiH”, te da je
vidljivo da se radi na unapređenju spoljne i bezbjednosne politike.
Ipak, Borel se dotakao i “ozbiljnih izazova”, istakavši da osuđuje
secesionističke izjave, pozivajući “one” da se uzdrže od retorike i
postupaka podjele, te da potkopavanje ustavnog poretka mora odmah da se
završi, jer ako se nastavi, “moglo bi imati ozbiljne posljedice”.
Iako su svi protumačili da se to odnosi na Republiku Srpsku i njene
lidere, kasnije je Borel rekao da nije pomenuo Republiku Srpsku već se
time “obraćao svima”.
“Ja nisam rekao A ili B, obratio sam se svima. Kada sam rekao da
osuđujem neodgovorne secesionističke izjave, svi će shvatiti na koga se
to odnosi. Kada sam pozvao sve da se uzdrže od retorike i postupaka
podjela, ja nijednom nisam rekao Republika Srpska”, kazao je on
odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše rečenicu da će
“Republika Srpska snositi posljedice zbog svoje retorike podjele”.