U Bratuncu obilježena trideseta godišnjica od stradanja Srba

U Bratuncu je obilježena 30. godišnjica od stradanja Srba na području Podrinja i Birča. Organizatori obilježavanja navode da je na ovom području tokom rata život izgubilo 3.267 osoba.

03. juli 2022, 9:00

„Svaka majka žali za izgubljenom djecom i u duši dok je živa nosi svoj bol. Sve majke čija djeca su nastradala su iste i Srpkinja i muslimanka. To se nikad ne smije zaboraviti. Moramo to stalno prenositi na mlađe, da se nikad i nigdje zlo ne bi ponovilo", kaže Ilinka Bibić iz Srebrenice koja je u ratu, prije 30, godina, izgubila dva sestrića i jednog bratića.

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije kaže da je ovo mjesto svetinja, golgota srpskog naroda i tačka preispitivanja čovječanstva, da su u ratu svi podjednako stradali i da je u njemu poraženo dostojanstvo, a nema dobitnika.

„Molimo se za sve žrtve i svu braću i sestre koji su stradali i ovdje i drugdje, jer su to duše Božije. Ovo mjesto je svetinja, mjesto molitve i najmudrije i najpriličnije bi bilo da svi kleknemo na ovom mjestu i zaćutimo", kaže patrijarh srpski.

Izvršioci zločina još nisu kažnjeni

Predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunac, Radojka Filipović, je u svom obraćanju pored ostalog kazala da su brojna srpska sela u opštinama Bratunac i Srebrenica spaljena do temelja, a stanovnici ubijeni, zarobljeni i protjerani.

„Stotine srpskih zaselaka i sela izbrisano je sa lica zemlje i u opštinama Milići, Vlasenica, Šekovići, Zvornik i Osmaci. Napadi su uglavnom vršeni na velike prasvoslavne praznike Božić, Srpsku Novu godinu, Đurđevdan, Vidovdan, Petrovdan i danas 30. godina kasnije nema kazne za zločince", kaže Filipovićeva.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH kaže da se u proteklom ratu desio zločin nad Srbima ne samo u momentu izvršenja, nego i nakon toga, jer su srpske žrtve neadekvatno tretirane.

„Nijedan sud nije uzeo u obzir činjenicu, pa ni sama istorija, da je ovdje stradalo više od 3.500 Srba, djece i žena", kaže Dodik dodajući kako sudovi pokušavaju da napišu netačnu istoriju i da ostave u istoriografiji neke, kako je rekao, kvazi činjenice.

On kaže da su Bošnjaci koncetrisani samo na zločine koji su nad njima počinjeni i da je nemoguće da je na ovom području za samo deset dana 1995. godine stradao toliki broj ljudi.

„To nije tako bilo jer se zna da su tamo stradali i Bošnjaci tokom svih ratnih godina, a oni to koncentrišu na samo jednu sedmici i to jasno govori o prevari koja je vidljiva", rekao je Dodik ponavljajući da je sa druge strane na ovom prodručju od 1991. do 1995. godine stradalo više od 3.500 Srba i da to pravosuđe BiH i neke institucije smatraju kao normalno.

Obilježavanje godišnjice stradanja bez predstavnika međunarodne zajednice

Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, kaže da posebno vrijeđa to što se na obiljažavanju godišnjice stradanja Srba u Bratuncu ne pojavljuje niko iz međunarodne zajednice kako bi odao počast srpskim žrtvama, a za desetak dana, samo nekoliko kilometara dalje, u Potočarima, će se pojaviti svi.

„Ne vidimo nijednog razloga zašto to rade, zašto dijele žrtve, zašto dijele narode u BiH, a stalno nam pričaju priču kako hoće da dođe do pomirenja i suživota. Hrišćanski jeste da praštamo, ali kako da praštamo, na koji način da ispunimo tu svoju hrišćansku obavezu ako nas stalno gurate u nove svađe, u nove podjele i to radite uporno 30 godina", kazao je Višković.

Jedan od posjetilaca na ovom skupu u Bratuncu je i Milan Rankić iz srebreničkog sela Brežani. Teško pristaja da kaže nešto jer ne voli da se prisjeća tih trenutaka i napada na njegovo selo prije 30. godina.

„Pred mojim očima je ubijeno 10 ljudi. Moj stric i njegova dva sina, trojica iz porodice Stajić, Petrovići, Mitrovići...Svaka porodica je izgubila ponekog jer smo bili napadnuti sa svih strana. Bili smo opkoljeni, a preživjeli su uspjeli nekako pobjeći kroz šumu", prisjeća se Milan. 

Ilinku Bibić sa početka priče nakon svega pitamo: može li biti pomirenja među bivšim zaraćenim stranama? „Mislim da može ako budemo jedni drugim opraštali. Svi smo od krvi i mesa i moramo živjeti zajedno", kaže Ilinka.

DW