Uobičajena praksa
Razlog tome je, kako ističe ministar zdravstva Kantona Sarajevo Mustafa Cuplov, to što u BiH ne postoji zakon koji bi regulirao surogat majčinstvo, što nam je potvrđeno i u Federalnom ministarstvu zdravstva.
Ugledni sarajevski ginekolog i donedavni predsjednik Udruženja ginekologa FBiH Senad Mehmedbašić ističe da je surogat majčinstvo praktična potreba brojnih parova, ali da bh. društvo i zdravstvo još nisu pronašli način kako da je zadovolje.
– Po pravilu, surogat majka je potrebna samo onda kada žena ima zdrave jajnike, ali zbog nekih razloga u maternici ne može doći do začeća ili iznošenja trudnoće. Tada se radi vantjelesna oplodnja i taj embrij koji sadrži biološki materijal majke i njenog partnera unosi se u surogat majku koja onda nosi i rađa dijete – objašnjava Mehmedbašić.
Ističe da je takva praksa uobičajena u nekim zemljama te da ima svoju cijenu, ali da je našoj zemlji surogat majčinstvo još tabu tema.
Slučaj na sudu
– Znam za nekoliko parova kojima je potrebna surogat majka, ali nemaju finansijsku mogućnost da odu u neku od zemalja koje to dozvoljavaju. Čak mi se javila i jedna mlada žena koja bi željela biti surogat majka iz finansijskih razloga. Naše društvo nije otvoreno prema takvim stvarima – navodi Mehmedbašić.
Sa ovom konstatacijom slaže se i donedavni predsjednik Etičkog komiteta Ljekarske komore KS dr. Slobodan Loga koji dodaje da ako nešto nije zakonski regulirano, ne znači da je i dozvoljeno.
– Ako u tom procesu nastane bilo kakav problem koji prevazilazi odnos aktera koji su dogovorili surogat majčinstvo, onda će taj slučaj doći do suda. Sud će vrlo lako ocijeniti da nema zakonskog osnova za tako nešto i sudionike može i kazniti – objašnjava Logo.
Različite cijene
Surogat majčinstvo dozvoljeno je u mnogim zemljama gdje se ta usluga i naplaćuje. Cijene variraju zavisno od stepena razvijenosti zemlje pa tako surogat majčinstvo u Sjedinjenim Državama košta od 25.000 do 150.000 dolara, u Ukrajini oko 33.000 dolara, u Indiji oko 23.000, a u Gruziji samo 10.000 dolara.