Najčešće se mogu vidjeti u šumama, pored rijeka i uz ivice puta, a na
njih se odlaže sve i svašta, od kućanskih aparata, namještaja,
životinjskih ostataka do građevinskog materijala.
– Problem rješavanja divljih deponija će biti riješen kada se uvede
selektivno razdvajanje otpada, na cijelom području cijele BiH, zatim
izgradnjom regionalnih centara za upravljanje otpadom, te pojačanim
radom inspekcijskih organa – kazali su Feni iz Federalnog ministarstva
okoliša i turizma (FMOIT).
Glavni izazov sa kojima se suočava trenutni sistem upravljanja
otpadom je značajan broj stanovnika koji živi u ruralnim područjima bez
usluga prikupljanja otpada, što neizbježno vodi do nekontrolisanog
odlaganja otpada i povećanja broja divljih deponija.
Opštinska komunalna preduzeća imaju i svoje deponije, koje su
uglavnom “smetljišta” koja ne ispunjavaju većinu osnovnih ekoloških
kriterija, kao što su obloženo dno, otplinjavanje i prečišćavanje
procjednih voda.
– Rad deponija je slab zbog nedostatka opreme za sabijanje,
prekrivanja slojeva otpada, procedura prihvatanja otpada, što rezultuje
odlaganjem svih vrsta otpada. Mnoge opštinske deponije nemaju kamionske
vage, pa se na osnovu zapremine kamiona vrši procjena količine otpada.
Ipak, u protekloj deceniji u FBiH uspostavljene su ukupno četiri
regionalne deponije, u Sarajevu, Mostaru, Zenici i Livnu, te peta koja
se trenutno gradi u Živinicama. Iako opštine potpišu sporazum o
pridruživanju za odvoz svog otpada na regionalnu deponiju, u stvarnosti
se to ne ostvari uvijek, uglavnom zbog velikih troškova prevoza, pa se
deponije suočavaju s poteškoćama zbog nedovoljnog prihoda potrebnog za
normalan rad – naglasili su iz FMOIT-a.
Razvrstavanje otpada
Osim toga, u Federaciji BiH još uvijek nije razvijeno ni
razvrstavanje otpada po kategorijama kao u drugim evropskim zemljama, a
opštinske uprave odgovorne za sektor komunalnog otpada nemaju resurse
potrebne za upravljanje modernim i sve složenijim sistemima.
Također, količina kontejnera za posebne kategorije otpada je nedovoljna.
– Za sada se vrši razvrstavanje samo ambalažnog, elektronskog i
električnog otpada. Iskustvo koje imamo u Federaciji BiH se zasniva na
projektima ograničenog obima. Od ukupne količine proizvedenog ambalažnog
otpada, količine dobijene sistemom odvojenog prikupljanja su ograničene
– navode iz Ministarstva.
Naglašavaju kako je proces nabavke kontejnera za posebne kategorije
otpada počeo te da se oni postavljaju u cijeloj Federaciji BiH kako kroz
određene pilot projekte, tako i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša.
Izgradnja spalionica
Govoreći o mogućoj izgradnji spalionica otpada, naveli su kako izgradnja spalionica predstavlja veliki problem u Federaciji BiH.
– Naime u Federaciji BiH postoji zainteresiranost građana za gradnju
spalionica ali po principu ,,ne u mom dvorištu“. Spalionice će početi s
izgradnjom kada se uplaniraju u prostorno- planskoj dokumentaciji, nađe
lokacija i verifikuje kao mjesto za spalionicu i naravno kada dobije
saglasnost lokalne zajednice, jer je BiH pristupila Aarhuskoj konvenciji
i javnost mora biti uključena u projekt izgradnje spalionice – kažu iz
FMOIT-a.
Dodaju kako spalionice koje imaju dobro tehnološko rješenje, lokaciju
i odobrenje javnosti nakon ishodovanja potrebnih dozvola mogu se početi
graditi odmah u FBiH.
Takođe, izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada
zajedno sa energanom su, kako ističu, prijeko potrebni, ali su izuzetno
skupi infrastrukturni projekti koji se ne mogu realizovati bez pomoći
međunarodnih kreditnih i finansijskih institucija.
– U ovim postrojenjima se takođe proizvodi RDF alternativno gorivo
koje se koristi u cementarama. Studije su pokazale da bi izgradnja
jednog takvog postrojenja u Sarajevu imala i ekološkog i ekonomskog
smisla, obzirom na količinu otpada koji se produkuje u Kantonu Sarajevo –
ocjenjuju iz FMOIT-a.
Poručuju kako u zadnjih par godina interes javnosti za prirodu i
očuvanje okoliša raste te da se dobar dio građana Federacije BiH upoznao
s pojmom ekološka osviještenost, ali da još treba raditi na tome.
– Potrebno je uložiti velike napore u povećanje svijesti javnosti s
ciljem da se poveća broj građana koji odvajaju otpad kod kuće i
učestvuje u odvojenom prikupljanju otpada te postigne dobar kvalitet
odvajanja na izvoru, kroz smanjenje količina nečistoća i rezidualnog
otpada koji se stavlja u kontejnere za odvojeno prikupljanje – poručili
su iz FMOIT-a.