Kuće se ne obnavljaju, povratka nema. Zatvorene stare trafike i brojne ruševine stalni su dekor uz ulice koje su ionako sablasne i puste… Živi se jako teško, bez nekih poslova, firmi koje će zaposliti pogotovo te mlade ljudi. Bez banke, bez Doma zdravlja sa ambulantom…
Dok političari usaglašavaju politike, negativan prirodni priraštaj i iseljavanje iz BiH dovodi do gubitka stanovništva od jedan i po posto svake godine, procjene su UN-a.
Sve je više starijih, a sve manje novorođenih. U Bosanskom Grahovu tako je prošle godine rođena samo jedna beba, navodi se u prilogu BHRT.
Mještani kažu da će doći dan kada će u Bosanskom Grahovu školsko zvono zamijeniti muk i tišina.
U prvi razred upisana su tek četiri prvačića, a u prošloj godini rođena je samo jedna beba, naspram 29 umrlih. Bolji život u ovoj općini već dugo je na čekanju. Mladi moraju ići kilometrima dalje kako bi ostvarili osnovne životne potrebe.
Od prijeratnih 9.000, danas u Bosanskom Grahovu živi tek oko hiljadu stanovnika. Kuće se ne obnavljaju, povratka nema. Zatvorene stare trafike i brojne ruševine stalni su dekor uz ulice koje su ionako sablasne i puste.
– Živi se jako teško, bez nekih poslova, firmi koje će zaposliti pogotovo te mlade ljude. Bez banke, bez Doma zdravlja sa ambulantom. Ne znam šta bih vam rekao. Zaista se teško živi danas ovdje – navodi načelnik Općine Bosansko Grahovo Uroš Đuran.
Za to vrijeme je onima koje su građani izabrali na Općim izborima trebalo skoro 15 mjeseci da formiraju vlast u Livanjskom kantonu. Kompliciralo se zbog apetita pojedinaca.
U Federaciji Bosne i Hercegovine je lani, u prvih deset mjeseci, rođeno 15.835 beba, a umrle su 19.943 osobe. U Republici Srpskoj taj broj je nešto manji. Kada se tome pribroji iseljavanje mladih, statistika kaže kako država samo u godinu dana izgubi po jedan cijeli grad. Bijela kuga je gotovo stalno stanje.
– Podrške privatnim vrtićima, besplatan školski prevoz, subvencija prve stambene nekretnine – sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, kantona – ističe gradonačelnik Livna Darko Čondrić.
Livanjski kanton, koji je prostorno i najveći u FBiH, od 2018. godine nije povećavao dječiji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen tako što je pri usvajanju ovogodišnjeg budžeta osiguran amandman vrijedan 1,4 miliona KM prema kojem se doplatak povećava sa 30 na 50 KM po djetetu.
– Općina Bosansko Grahovo je prije 10-12 godina donijela odluku o podsticaju za novorođeno dijete koji iznosi 500 KM. Prošle godine je rođeno jedno dijete, pretprošle petero. Malo se rađa djece, malo je mladih – navodi Đuran.
Iako u Bosanskom Grahovu nastoje pomoći mladim porodicama s novčanim naknadama za novorođenu djecu, ovoj općini, kao i mnogim drugim u BiH, dobro se ne piše. Posla nema, mladi odlaze, a pojedini dijelovi izgledaju kao da je rat tek stao.