U okviru 35. sjednice Narodne skupštine RS-a, koja je jučer počela u Banjoj Luci, poslanici su razmotrili po hitnom postupku Zakon o ostvarivanju prava na starosnu penziju profesionalnih vojnih lica, prema kojem oficiri ostvaruju ovo pravo kada navrše 55 godina, 30 godina staža i najmanje 10 godina neprekidne profesionalne vojne službe.
Nema diskriminacije
Podoficiri ostvaruju pravo na starosnu penziju kada navrše 50 godina, 30 godina staža osiguranja i najmanje sedam godina neprekidne profesionalne vojne službe, dok generali kojima je služba prestala odlukom Predsjedništva BiH imaju pravo na starosnu penziju bez obzira na godine i staž. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Petar Đokić istakao je da se zakon mora donijeti po hitnom postupku, jer status ovih kategorija nije riješen na adekvatan način i oni u načelu imaju određena prava, ali ne mogu da ih ostvare zbog odluke Ustavnog suda. Podsjetio je da ova materija nije regulisana izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jer bi to doprinijelo povećanju zahtjeva za njegovim daljim izmjenama.
“Kada je riječ o prijedlogu da se ovo reguliše na nivou BiH, oblast PIO je u nadležnosti entiteta i ne možemo prihvatiti da BiH formira institucije na koje joj ne pripada pravo. Djelimično mogu da prihvatim da se izdvoje sredstva iz institucija BiH za one kojima prestaje radni odnos u njima”, rekao je Đokić, te pojasnio da su se, prilikom usvajanja budžeta za OSBiH, planirale dati 223 hiljade KM budžetu RS-a, jer je toliko planirano za finansiranje penzija profesionalnih vojnih lica iz republičkog budžeta.
“Kada su u pitanju vojnici, oni nisu diskriminisani, jer radni odnos prekidaju s 35 godina”, rekao je Đokić.
Šef Kluba SDS-a Vukota Govedarica tokom diskusije ocijenio je čudnim da je prijedlog zakona o ostvarivanju prava na starosnu penziju profesionalnih vojnih lica po hitnom postupku upućen na raspravu u parlament, za razliku od nekih drugih zakona koji su bili predmet rasprave pred Ustavnim sudom RS-a.
“SDS s pravom postavlja pitanje – kako neki zakoni koji su bili predmet rasprave na Ustavnom sudu RS-a čekaju po tri i po godine da uđu u parlamentarnu raspravu da bi se mijenjali, dok neki očigledno dolaze vrlo brzo u parlament”, istakao je Govedarica, dok je poslanik NDP-a Vojislav Gligić kazao da je ostvarivanje prava na starosnu penziju profesionalnih vojnih lica trebalo rješavati u pravnom sistemu RS-a, na način da se vrše izmjene i dopune Zakona o PIO.
“Nije potrebno donositi specijalne zakone, koji u suštini znače izuzetak u odnosu na pravila, jer se njime izdvaja određena grupa građana ili lica u odnosu na sve druge penzionere u Srpskoj”, rekao je Gligić.
Stručna sprema iz SFRJ
Po hitnom postupku razmotren je i Zakon o izmjeni Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, prema kojem lice koje završi akademski studij prvog ciklusa u trajanju od tri, odnosno četiri godine, sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova stiče zvanje diplomirani, odnosno diplomirani inženjer. U diplomi i njenom dodatku na engleskom jeziku za nosioca ovih zvanja koristiće se naziv bachelor. Predlagač zakona, poslanik SNSD-a Gordana Đukić rekla je da novi evropski okvir kvalifikacija u visokom obrazovanju, nakon uvođenja bolonjskog sistema, prepoznaje prvi ciklus kao šesti stepen kvalifikacija i da BiH prihvata evropski okvir kvalifikacija.
Navela je da Zavod za zapošljavanje RS-a i dalje koristi sistem kvalifikacija u obrazovanju s osam stepeni stručne spreme iz SFRJ, zbog čega se licima koja završe prvi ciklus studija u trajanju od tri godine stručna sprema tretira kao viša škola, a što nije u skladu sa bolonjskim sistemom obrazovanja.