<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

U Banjaluci predstavljena „Polazna studija o ekonomiji brige“: U BiH stopa zaposlenosti žena jedna od najnižih u regionu

Definisane preporuke o socio-ekonomskim i zakonodavnim promjenama

25. april 2024, 1:42

Banja Luka, 25.4.2024. – Neplaćeni poslovi brige i njege najčešća su odgovornost žena, što dovodi do rodne neravnopravnosti i nejednakog pristupa žena tržištu rada. Podaci su to Polazne studije o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini koja je predstavljena danas u Banjaluci. Kao sektor privrede koji je odgovoran za pružanje usluga koje doprinose njegovanju i reprodukciji trenutne i buduće populacije, ekonomija brige i njege treba biti odgovornost svih, poruka je sa današnjeg događaja na kojem su učestvovali predstavnici/e vladinih institucija Republike Srpske, općina, kao i međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva.

„Podrazumijeva se da su žene aktivne na tržištu rada, ali i aktivne kao domaćice, majke i supruge. Do sada se nikada nije vodilo računa o tome da sav taj posao, besplatan rad, bude na adekvatan način nagrađen i cijenjen. Mi moramo da povedemo računa o svim članovima porodice, da se žena u svojoj porodici osjeća dobro i da mi što više kao institucija Republike Srpske pomognemo i pronađemo način na koji se taj rad može vrednovati i cijeniti“, poručila je Jelena Kurtinović, pomoćnica ministra pri Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske.

Ured UN Women BiH objavio je ovu studiju 2023. godine u saradnji sa Ekonomskim institutom Sarajevo, a uz finansijsku podršku Švedske. Između ostalog, podaci iz studije pokazuju da je u BiH stopa zaposlenosti žena jedna od najnižih u regionu i iznosi 37%, u poređenju sa 53% za muškarce. Žene u prosjeku provode šest sati obavljajući neplaćene poslove brige i njege, što znači da zaposlene žene praktično obavljaju skoro dva posla sa punim radnim vremenom. Na skupu je razgovarano i o narednim koracima i mogućnostima za poboljšanje ekonomije brige u Republici Srpskoj i BiH, uzeći u obzir i nova istraživanja provedena ove godine.

„Današnji razgovori predstavljaju korak ka oblikovanju inovativnih strategija za transformaciju ekonomije brige i ističu zajedničku posvećenost rodnoj ravnopravnosti i društvenom osnaživanju. Zaključci i uvidi iz sveobuhvatne studije postavljaju temelje za zakonodavne, političke i programske inicijative. Švedska sa zadovoljstvom podržava napredak inkluzivnih i održivih politika ekonomije brige u BiH“, kazala je Amila Ibričević, programska službenica pri ambasadi Švedske u BiH.

„Ujedinjeni u posvećenosti da preoblikujemo ekonomiju brige, prepoznajemo veliki teret neplaćenog rada brige i njege na učešće žena u radnoj snazi. Kroz suradnju s vladom i partnerskim organizacijama civilnog društva širom zemlje, entiteta, ali i na lokalnom nivou, cilj nam je inicirati pionirske politike i prakse koje poštuju vrijednost brige i njege, te istovremeno olakšavaju opterećenja koje ovaj rad prouzrokuje. Današnje razmjene iskoristit ćemo kako bismo pokrenuli značajne promjene i zagovarali prepoznavanje brige i njege kao temelja našeg društva“, rekla je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH.

Ukoliko izađe iz zone „sive ekonomije“, rad u oblasti brige i njege može biti generator zapošljavanja i ekonomskog razvoja. Na cjelokupnu ekonomiju zemlje sektor brige i njege, inače jedan od najbrže rastućih sektora privrede u svijetu, i sada ima važan utjecaj jer podržava oko 24,1% svih trenutnih radnih mjesta u BiH, dok bi transformacijom politika u ovoj oblasti taj procenat bio i veći. Stoga su preporuke iz Studije usmjerene na prepoznavanje, smanjenje i preraspodjelu postojećeg neplaćenog posla brige i njege unutar domaćinstva, zajednice (civilnog društva), tržišta (privatni sektor) i vlasti (poboljšanjem pravne i institucionalne infrastrukture) identificirajući skup zakonodavnih i političkih prioriteta.

Događaj je održan u sklopu projekta „Prevođenje okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH u održivi i inkluzivni rast (SDG2BiH)”, finansiranog od strane Švedske kroz implementaciju UNDP-a, u partnerstvu sa UNICEF i UN Women uredima u BiH, u okviru sveukupne podrške pružene od strane Ujedinjenih nacija vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi doprinijeli ostvarenju Ciljeva održivog razvoja.