Tvrđava Kastel. Simbol Banjaluke, svjedok prošlosti i slika
naše sadašnjosti. Jedan dio renoviran, a drugi, dosta veći, zapušten, oronuo,
prepun smeća i praznih flaša. Nikako da zasja u onom sjaju koji nam obećavaju i
koji tako željno iščekujemo. Posebno loša situacija je sa starom artiljerijskom
kasarnom, čiji su se zid i krov u nepunih dvadeset dana već dva puta urušili. Na
sreću, povrijeđenih nije bilo, a gradske vlasti nisu ništa poduzele uz
obrazloženje da je tvrđava pod zaštitom, te da se ništa ne smije činiti bez
Zavoda za zaštitu spomenika RS i njihovog stručnog mišljenja.
Za sada su postavljene samo trake upozorenja, pa građani
koji ovuda prolaze čine to na sopstvenu odgovornost.
Sugrađanin Omer Samardžić, koga smo susreli nedaleko od
artiljerijske kasarne, pored Vrbasa, gdje gotovo svakodnevno peca ribu, kaže da
je žalosno što je najstariji banjalučki istorijski spomenik prepušten zubu
vremena.
“Ovdje redovno dolazim, volim prošetati, pecati i uživati u
pogledu na Vrbas, ali mi se svaki put srce stegne kada vidim u kakvom se stanju
tvrđava nalazi sa ove strane, gdje ništa nije ulagano. Ona je znamenitost
Banjaluke, ima svoju priču staru nekoliko vijekova, nije dobro što su nadležne
vlasti dospustile da ovoliko propadne”, kaže za Buku Samardžić. Dodaje i da
između artiljerijske kasarne i Vrbasa već deset godina stoji upozorenje na
opasnost od urušavanja krova i zidova.
Pored urušenog kamenja, ovaj prostor u tvrđavi “krase” i
plastične čaše, flaše, te raznorazno smeće.
Ipak, jučerašnji dan je bio jedan od boljih i za Kastel i za obale Vrbasa. Susreli smo grupu
srenjoškolaca koji pohađaju IB program u banjalučkoj Gimnaziji i koji su
čistili dio Kastela uz rijeku Vrbas. Kažu da su se rado odazvali pozivu svojih profesora, jer ne
vole vidjeti da su obale Vrbasa i jednog od simbola Banjaluke, zbog nemara
građana, postali svojevrsna deponija.
Kako je za naš portal rekao Andrija Marčeta, tužno je vidjeti
koliko su građani nemarni i koliko nemaju razvijenu ekološku svijet.
“Jedino rješenje su novčane
kazne za one koji bacaju smeće na neodgovarajućim mestima. Ne vjerujem da
postoji ijedan drugi način koji će spriječiti ovakvo ponašanje”, kaže Andrija
Za smeće možda i postoji rješenje – sprovoditi kaznenu
politiku, ali za kompletnu obnovu Kastela, rješenje se za sada ne nazire.
Potrebni su donatori, za čak 80 posto Kastela, a gradske vlasti procjenjuju da
za kompletnu rekonstrukciju banjalučke tvrđave treba još više od dvadeset
miliona KM.
Do sada je najveći dio sredstava u rekonstrukciju i obnovu uložila Evropska unija, u iznosu od 3,7 miliona eura.
Prva faza obnove ticala se Kamene kuće, odnosno muzeja sa
dvorištem za koji je Evropska unija obezbijedila 2,5 miliona eura iz programa
IPA 2011.
Drugu fazu, koja je počela u maju prošle godine, a završena u
martu ove godine, Evropska unija je finansirala kroz
IPA Regionalni program 2013 u iznosu od oko milion eura, a obuhvatila je
rekonstrukciju kulturnog centra sa pratećim sadržajima, uključujući dvije kule
i ljetnu pozornicu, sjeverne i zapadne zidove, te bedem.
U projektu je učestvovao i Grad Banja Luka sa oko 150,000
eura, koji je također pružio administrativnu i tehničku podršku.
Na pitanje da li EU u narednom periodu planira investirati
sredstva u nastavak obnove Kastela, iz Delegacije Evropske unije u BiH su nam
rekli da trenutno ne postoje naznake planiranih budućih ulaganja.
U Gradskoj upravi se ipak nadaju sredstvima. Prijavili su se
kod IPA fondova za nastavak projekta na cjelini 4, gdje bi trebalo da bude smješten
Turističko-informativni centar, te sada čekaju na ocjenu projekta.
“Sagledavajući ukupnu procjenu potrebnih investicionih
ulaganja u kompletan završetak radova na tvrđavi „Kastel“, a koji u skladu sa
tehničkom dokumentacijom iznosi 50.688.075,29 KM, vidljivo je da dosadašnja
ulaganja čine oko 20 posto ukupno potrebnih sredstava. Želja i naše
opredjeljenje jeste da se aktivnosti nastave,
da Kastel čini okosnicu razvoja turističke ponude i infrastrukture za
kulturna dešavanja, te u narednom periodu nastavljamo aktivnosti na iznalaženju
novih finansijskih sredstava, kako iz vlastitih izvora, tako i od strane
donatora”, saopšteno nam je iz Gradske uprave.
Podsjetimo, idejnim rješenjem je planirano da, osim gradskog
muzeja, na tvrđavi Kastel budu i dvije galerije u bastionima 5 i 6, dok bi
bastion 4 trebalo da postane kafe-knjižara, a artiljerijska kasarna hotel. Trenutno
je u okviru tvrđave u funkciji samo jedan restoran i u aprilu otvorena Kamena
kuća, u kojoj je smješten istorijski muzej grada Banjaluka.
Inače, Kastel koji vidimo danas, odnosno sam izgled tvrđave,
potiče s početka 18. vijeka. Izgradili su ga Turski osvajači između 1712. do
1714. godine u vrijeme kada su se pripremali za novi rat sa Austrijom. Tada je tvrđava dobila obrise koje
ima i danas sa devet bastiona i šest
kula.
Najstariji spomenik u Banjaluci ujedno je i jedan od
najznačajnijih spomenika u BiH i regionu. Više od 60 godina ima status dobra
kulturno-istorijskog nasljeđa prve kategorije, a od 2002. godine je na listi
ugroženih spomenika BiH.
Napomenimo i da se na Kastelu održavaju svi značajniji
kulturni događaji u gradu – muzički festivali, koncerti, predstave na otvorenom…
U blizini je i obnovljena Ferhadija, te Safikadin grob, koji
i pored brojnih najava nikako da dočeka novo ruho.
Kada će ovo banjalučko kulturno-istorijsko jezgro postati
ponosni bedem kulturne baštine našeg grada i države, pitanje je, izgleda, za
neku daleku budućnost.
Dio Kastela koji nije obnovljen FOTO
Dio Kastela koji je obnovljen FOTO
