„Došli smo i u Srbiju na poziv Centra za regionalizam i organizacije Filia. S ovim organizacijama sarađujemo već četiri godine. Došli smo ovde da prikupimo i znanje i iskustva kako iz Srbije, tako i iz BiH, o pitanju rešavanja pograničnih i međuetničkih problema“, rekla je Ajnura Umitalijeva iz Kirgistana.
Izaslanstvo Kirgistana i Tadžikistana u BiH i Srbiji boravi već četiri dana, ali bez temeljitog preuzimanja modela neće se vratiti kući, dodaje Ajnura Umitalijeva.
„I sve to što smo ovde videli biće svakako veoma značajno iskustvo i znanje za građane Kirgistana i Tadžikistana. Ja sam bila u Tuzli pre četiri godine i znam da Tuzla ima veliko iskustvo u ovoj oblasti. Tada smo se upoznali sa gospodinom Šehićem i sa gradonačelnikom Tuzle. Mi smo došli sa nekim predstvanicima administracije nekih organizacija koje rade na pograničnim teritorijama“, kaže ona.
Predvođeni Vehidom Šehićem, predsjednikom Foruma građana Tuzla, rekli su da je svuda u svijetu Tuzla poznata kao grad koji promovira mir i toleranciju među ljudima. Nemili događaji u Kirgistanu odveli su ih po pomoć ravno u Tuzlu, kaže Šehić i dodaje:
„Kada su se desili nemili događaji u Kirgistanu, oni su se obratili Forumu građana Tuzle za pomoć kako bi mogli spriječiti ono sve što se dešavalo, jer je za njih bilo interesantno da se jedna nevladina organizacija tokom rata borila za zajednički život, i onda su oni željeli da dođu u Tuzlu, da se uvjere da je ovdje zajednički život bio, da je i danas i da će uvijek biti jer se gledamo u prvom redu kao ljudi, kao ljudska bića.“
Šehić navodi da su metode koje je Forum građana Tuzla radio tijekom rata bile one o očuvanju suživota i multikulturalnosti.
„I ovo može biti na ponos svima nama da i ljudi iz tih zemalja u ovom gradu, ali u prvom redu mislim u njegovim građanima vide nešto na šta bi se mogli ugledati kako bi oni svoj život gradili bez straha da se može desiti nešto što podsjeća na rat“, navodi on.
Strategija “tri T”
Da se za Tuzlu kao gradu tolerancije zaista daleko čuje, potvrdio nam je i Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative iz Srbije i direktor Centra za regionilizaciju.
„Tuzla je moj grad, inače. Ovo ne pričam zbog vaših slušalaca, nego zato što stvarno odmah posle rata sam dolazio ovamo iks puta i uverio sam se da je grad tolerancije, suživota, grad koji je platio skupu cenu ovog rata i zna koliko to košta – i zato se trudi da očuva to svoje bogatstvo“, objašnjava Popov.
U cilju promoviranja takvog načina življenja, on je u Tuzlu stigao s izaslanstvom Kirgistana i Tadžikistana.
„Sredinom ove godine je u Kirgistanu bio jedan dosta ozbiljan sukob. Oni žele da neka naša iskustva iskoriste – kako se saniraju posledice sukoba i kako se vrši prevencija nekih mogućih budućih sukoba. I zato su ovde da vide kako su to radili Igmanska inicijativa, Centar za regionalizam i Asocijacija multietničkih gradova u jugoistočnoj Evropi“, kaže Popov.
Na činjenicu da je Tuzla u svijetu prepoznatljiva kao grad tolerancije, najviše je ponosan njezin načelnik Jasmin Imamović.
„Mi imamo, zapravo, najdužu tradiciju i zajedničkog života i multikulturalnosti, tolerancije, i ja bih rekao u direktnoj vezi s tim – i antifašizma. Dobar smo primjer u Evropi, svijetu, Zapadnom Balkanu, u BiH – i normalno da sam ja ponosan kao građanin Tuzle. Ponosan sam na sve građane Tuzle što smo zaslužili takav imidž u svijetu“, rekao je Imamović.
Načelnik je mišljenja da ukoliko se tuzlanski model istinski bude slijedio, tolerancija među ljudima je zagarantirana. Bez tolerancije nema ni razvoja, ni kvalitetne budućnosti, mišljenja je Imamović.
„Bez takvog zagovaranja i na takav način njegovanja harmojie među razlikama, nema ni razvoja. I na tome se zasniva naša strategija “tri T”. Prvo T tolerancija, znači uslov i fizičkog opstanka i razvoja“, kaže načelnik Tuzle.
Koliko god se i sustav vrijednosti pomjerao, vrijednosti suživota uvijek su ostale iste. Sustav vrijednosti uvijek veliča poštovanje različitosti. Jer – ova vrednota je univerzalna i iz nje potiču svi drugi, manji sustavi vrijednosti.