Ministar traži da BiH ne potpisuje nove sporazume o zaštiti investicija dok se ne razjasne stvari. BiH je već potpisala 42 takvih sporazuma. Šta kaže politika EU?
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čelu sa ministrom Stašom Košarcem (SNSD) predložit će Vijeću ministara BiH da naša država obustavi sve aktivnosti na pregovorima i zaključivanju novih sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija.
Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba
Ovaj potez pravda se time da je potrebno utvrditi potrebne intervencije u nacrtu bh. sporazuma „kako bi prava države kao regulatora bila ujednačena sa pravima investitora te pojasnile ili otklonile odredbe koje mogu poslužiti za neopravdane tužbe protiv BiH“.
42 BILATERALNA SPORAZUMA
Inače, BiH je zaključila i trenutno primjenjuje 42 bilateralna sporazuma o unaprjeđenju i zaštiti investicija. Svi ovi sporazumi potpisani su u prosjeku prije 15 ili više godina i pripadaju generaciji tzv. starih sporazuma. Iz Ministarstva navode da zbog uobičajene odredbe o tretmanu najpovlaštenije nacije postoji mogućnost da se investitor pozove na, po njegovom uvjerenju, povoljniju odredbu sporazuma sa nekom drugom zemljom i da arbitražni tribunal dozvoli takvo tumačenje.
Međutim, više je razloga zbog kojih je BiH bez odlaganja još mnogo ranije morala pristupiti reformi investicione politike. Jedan od najvažnijih je rastući broj investicionih tužbi koje su investitori podnijeli protiv Bosne i Hercegovine, a ukupan zahtjev za monetarnu kompenzaciju investitora u tim sporovima je preko 1,7 milijardi KM!
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa navode da je direktorica UniCredit S.p.A iz Republike Italije za Istočnu Evropu 14. novembra 2022. godine predsjedavajućem Vijeća ministara BiH (tada je bio Zoran Tegeltija), pravobraniocu BiH i drugim nosiocima funkcija institucija u BiH uputila pismo u kojem se navodi da je postupanjem pravosudnih organa entiteta RS došlo do kršenja Sporazuma između BiH i Italije o poticanju i zaštiti investicija.
U obavještenju, odnosno zahtjevu za mirno rješavanje spora, tvrdi se da su postupanjem pravosudnih institucija RS prekršene obaveze koje BiH ima prema Sporazumu, i to članovi koji se odnose na: pravičan i ravnopravan tretman i pristup pravdi, nacionalni tretman i tretman najpovlaštenije nacije i odredba o eksproprijaciji.
NAKNADA ŠTETE
Dalje se navodi da je Okružni privredni sud u Banja Luci, postupajući po tužbi „Bitminer Factory“ d.o.o. Gradiška, domaćeg klijenta UniCredit Bank a.d. Banja Luka, (zavisnog društva Uni Credit Bank u Bosni i Hercegovini, entitetu Republika Srpska) donio prvostepenu presudu 30.12.2021. godine kojom se UniCredit Bank a.d. Banja Luka obavezuje da isplati naknadu štete u iznosu od 256.326.152 KM (oko 131 miliona EUR), koja se pretežno sastoji od izgubljene dobiti i zatezne kamate.
Nije posebno obrazloženo na osnovu čega je donesena takva presuda, osim da je prethodno „Bitminer Factory“ manje od tri mjeseca od svog osnivanja bio klijent UniCredit Bank a.d. Banja Luka, sa osnovnim kapitalom u iznosu od 9.779.15 KM (oko 5.000 EUR), prije nego što su tekući računi „Bitminer Factory“ ugašeni uslijed zabrinutosti zbog pranja novca. „Bitminer“ je naveo da je gašenje računa osujetilo njegovu inicijalnu ponudu novčića (ICO) za startup projekat rudarenja kriptovalute uz korištenje obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, BiH je s brojnim državama već potpisala sporazume o uzajamnoj zaštiti ulaganja. Ovo su te zemlje/institucije: Albanija, Austriјa, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija, Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Holandija,Iran, Italija, Jordan, Kanada, Katar, Kina, Kuvajt, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija, Moldavija, Njemačka, OPEC – FOND, Pakistan, Portugal, Rumunija, SAD – DFC, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švicarska, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina.
USKLAĐIVANJE S EU
Treba također naglasiti da je cijeli ovaj proces u kojim se nalazi BiH dodatno opterećen obavezom istovremenog usklađivanja sa investicionom politikom Evropske unije.
Naime, svi bilateralni sporazumi sa članicama Unije će prije članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU morati biti otkazani. Sve odredbe sporazuma sa trećim zemljama (nečlanicama EU), među kojima je i BiH, a koje eventualno nisu u skladu s evropskom politikom će nastaviti da se primjenjuju i kao takve biti osnov za tužbe protiv Bosne i Hercegovine, čak i kao članice EU.
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, pak, smatraju da bi za BiH bilo potpuno kontraproduktivno i u velikoj mjeri opasno da prije rješavanja pitanja postojećih sporazuma nastavi sa praksom potpisivanja novih, i to na osnovu starog nacrta teksta sporazuma, koji zbog nastalih promjena i arbitražne prakse uglavnom ne sadrži nove i reformisane odredbe.