Foto: Pixabay, ilustracija
Zaposlene trudnice
kojima nesavjesni poslodavci ne uplaćuju doprinose od 1. avgusta ostale su bez
zdravstvenog osiguranja, pa sve preglede moraju same platiti, u šta je uključen i porod
ukoliko se ova situacija ne riješi. Upravo je 1. avgusta počelo primjenjivanje Zakona
o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS i Zakona o doprinosima, kojima se ukida finansiranje zdravstvene
zaštite za sve građane u Republici Srpskoj, koje se praktikovalo tokom trajanja
pandemije koronavirusa. A i prije pandemije sve su trudnice bile osobođene
plaćanja pregleda i participacije, što je novim Zakonom promijenjeno.
Trudnice svaki mjesec
najmanje jednom idu na pregled, a u to su uključene i laboratorijske analize
krvi i urina. Ukoliko piju i određene lijekove, troškovi kontrole trudnoće penju se na iznos od više stotina maraka
mjesečno, zavisno od lijekova koje trudnica koristi.
Jelena Bjelica, novinarka koja vodi online
časopis „Moje dijete – časopis za roditelje“, alarmirala je javnost o ovom problemu. Ona je pokrenula inicijativu na
svojoj Facebook i Instagram stranici da pruži podršku kategorijama koje su
ostale bez osiguranja, te da se podigne svijest o problemima sa kojima se suočavaju trudnice,
ali i roditelji kojima se ne uplaćuju doprinosi, a imaju malu djecu, kao i pacijenti
oboljeli od malignih oboljenja. Uz pomoć Jelenine incijative, prije 4 godine trudnice
su uspjele da dobiju lijek utrogestan besplatno.
Jelena se pita zašto je
dozvoljeno poslodavcima da nagomilaju tolike dugove i kaže da je jasno da oni sada to
ne mogu lako platiti. Sa druge strane, od trudnice se traži da plati pregled,
jer joj taj poslodavac nije uplatio doprinos. Drugim riječima, poslodavcimase u ovoj
situaciji toleriše neplaćanje obaveza, a trudnicama ne, zaključuje Jelena.
„Trudnice i djeca ni u
kom slučaju ne smiju ostati bez zdravstvenog osiguranja, bez obzira na Zakon, jer
ga nisu prekršili oni, nego poslodavci koji ne plaćaju doprinose. Neka se sistem
pozabavi njima. Nedopustivo je da trudnica plaća preglede i razne nalaze, a
znamo koliko se često rade, nedopustivo je da plaća kleksan za koji je potrebno
i do 900 KM mjesečno ako je velika doza. Takođe je i utrogestan jako skup, a
najtragičnije od svega je da porodilja plati porođaj, jer joj poslodavac nije
uplatio doprinos, nešto na šta ona apsolutno ne može uticati. Strašno je da ne
možete odvesti dijete doktoru, jer ćete sada i za njega platiti sve preglede i
nalaze ako roditelju, preko koga je dijete osigurano, nisu uplaćeni doprinosi“,
rekla je za BUKU Bjelica.
Ona ističe da joj se
na stranici koju vodi stalno javljaju trudnice koje su zabrinute zbog novonastale
situacije.
„Trudnice ne znaju kako
će kupovati kleksan, trudnice koje su pred porođaj, a doprinosi nisu uplaćeni,
koje su se porodile, a mama ili beba stalno trebaju neke preglede. Da li možete
da zamislite koliki im je to stres. Čak mi se javio i jedan čovjek koji je
obolio od maligne bolesti, nisu mu uplaćeni doprinsi. On mi kaže da je išao u
Fond i pitao šta da radi, a oni mu rekli ‘daj otkaz i imaćeš osiguranje’. Opet
njega citiram: ‘zar ja trebam sad da biram između plate i liječenja, a treba mi
i jedno i drugo'“, rekla je Bjelica.
Tanja Vukomanović, narodna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske,
rekla je da je novi Zakon stvorio mnogo problema, jer je donesen, a da za njega
nije bio “pripremljen teren”.
„Nisu samo trudnice u
problemu, već i mnogi drugi koji moraju da plaćaju skupe lijekove i preglede,
među kojima su i pacijenti oboljeli od malignih oboljenja. Naravno da uvijek
najviše pogodi najosjetljivije kategorije, među kojima su ovog puta trudnice i
djeca. Porazno i tužno je što trudnice kod nas mahom ne mogu da uživaju u
jednom od najljepših perioda u životu. Dio njih strahuje da li će dobiti otkaz,
dio radi da pokuša da osigura stalan posao, dok dio, iako ima posao, ne može
bezbrižno na bolovanje, jer mora da plaća preglede i porod. Trudnice idu na
preglede svaki mjesec, kasnije i svaki sedmicu, a to sve mnogo košta. Da ne
pričam o onima koje moraju uključiti neku terapiju. Vjerujem da je Zakon trebao
da uredi ovu oblast, ali kako to kod nas obično bude, napravljen je još veći
haos“, rekla je za BUKU Vukomanović.
Ona kaže da ukoliko pričamo
o natalitetu, o tome kako nas je sve manje, o pronatalitetnoj politici, onda
ovakve stvari nikako ne bi smjele da se dešavaju.
„Ovo je previše čak i
za naše nadležne od kojih smo, moram priznati, navikli na svašta. Najveći
apsurd je što trudnice zaposlene na UKC, najvećoj zdravstvenoj ustanovi, moraju
same da plate porod, jer nemaju zdravstveno osiguranje“, pojašnjava Vukomanović
i dodaje da nam sve ovo govori da vlast u Republici Srpskoj nema nikakav plan
kada je riječ o pronatalitetnoj politici.
„Namaju plan kako
podići natalitet, već se sve radi površno, pa tako jedan korak naprijed često
zna biti dva koraka unazad. Jednostavno, ovo pitanje nije ni blizu priorteta
Vlade Republike Srpske, jer već godinama po ovom pitanju idemo unazad. Imali
smo slučaj dodjele pomoći od 750 KM višečlanim porodicama, koja je
predstavljena kao pronatalitetna mjera, međutim, nakon što su dobili taj novac ukinut
im je dječiji dodatak, jer primanja prelaze cenzus. Neozbiljno se pristupilo i
najavi besplatnih prenatalnih testova, evo ističe i ko zna koji rok. Mnogo je
primjera koju pokazuju da kod nas nema ozbiljnog plana kada je ova tema u
pitanju. To treba da nam bude prioritet, počevši od boljih uslova u
porodilištima, pa sve do ovakvih problema. Šta nam je ostalo ako ostanemo bez
djece“, pita se naša sagovornica.
Kada je riječ o
rješenju, problema Tanja Vukomanović kaže da bi pravi izlaz bio riješiti problem
sa poslodavcima koji radnicima ne uplaćuju doprinose, a u to spadaju kontrole,
kazne, pa čak i zatvaranje.
„Bilo šta što bi ih
natjeralo da radnike ne smatraju robovima koji ne smiju da se razbole. Međutim,
s obzirom na to da bi to potrajalo, jer i mnoge javne ustanove ne izmiruju ovu
obavezu, smatram da bi se mogao donijeti pravilnik, ili na neki nači posebno
tretirati najosjetljivije kategorije poput trudnica, djece, porodilja… i to što
prije“, zaključuje Vukomanović.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja kažu da
je Zakonom jasno je definisano ko koju kategoriju građana prijavljuje na
osiguranje i ko plaća doprinose, tako da je i jasno ko je i odgovoran u slučaju
neredovne uplate doprinosa.
„Zaposlene građane na
osiguranje prijavljuje poslodavac koji je dužan da za tu kategoriju građana,
pored plate, uplaćuje doprinose i druge
zakonske obaveze koje je radnik u okviru svoje bruto plate i zaradio. To se odnosi
na trudnice, kao i na sve ostale građane koji su po osnovu zaposlenosti, dakle
rada, prijavljeni na zdravstveno osiguranje“, rekli su za BUKU iz Fonda.
Ističu da je zaposlenim
trudnicama poslodavac dužan da uplaćuje doprinose, jer su one to i zaradile.
„Trudnice koje nemaju
posao, a nemaju nijedan drugi osnov, dakle, ne mogu ni preko partnera, na osiguranje se prijavljuju na
osnovu svog statusa i njihova zdravstvena zaštita se finansira iz Budžeta RS. Svaki
radnik kome poslodavac ne uplaćuje doprinose koje je zaradio to može da prijavi
kontrolnim organima u čijoj je nadležnosti kontrola i uplata doprinosa. Svima u
društvu bi trebalo da bude u interesu da se poštuju zakonske obaveze, jer ako
se za nekoga ko radi i dobijaju mjesečnu platu ne uplaćuju doprinosi,
njegovo liječenje bi se trebalo, onda,
finansirati od onoga za koje se doprinosi redovno uplaćuju. Da li je to
poruka koja treba da se pošalje“, pitaju se iz Fonda.
U Republici Srpskoj i dalje za oko 46.000
radnika nisu uplaćeni doprinosi, stanje sa 30.6.2023. Ako posmatramo sve
kategorije osiguranika (radnici, penzioneri, poljoprivrednici, ino osiguranici
i dr.), prema podacima za šest mjeseci doprinosi nisu uplaćeni za oko 48.000
osiguranika, a u prvom kvartalu godine taj broj je bio oko 52.000 osiguranika.
SMJERNICE IZ FONDA O REGULISANJU STATUSA
OSIGURANJA
Građani koji još
nemaju zdravstveno osiguranje, potrebno je da posjete nadležne poslovnice Fonda
i regulišu svoj status.
Prijava trudnica na osiguranje
Trudnice koje su
zaposlene na zdravstveno osiguranje prijavljuje poslodavac koji je dužan da za
njih uplaćuje doprinose. Ukoliko
trudnica nije zaposlena, a partner jeste ( bračni ili vanbračni), na
zdravstveno osiguranje se može prijaviti preko partnera za koga se, takođe,
moraju uplaćivati doprinosi. Ukoliko ne
postoji nijedna ova mogućnost, tada se trudnica na zdravstveno osiguranje može
prijaviti po osnovu svog stanja i njena zdravstvena zaštita se finansira iz
budžeta Srpske. Isto važi i za porodilje kao i za žene u procesu planiranja
porodice. Tada se na zdravstveno osiguranje prijavljuju u Fondu i sa sobom nose
nalaz nadležnog ljekara. Dakle, po osnovu trudnoće – trudnica ne može da se
prijavi sve dok je zaposlena ili ima osnov osiguranja preko zaposlenog supruga,
bez obzira na to da li se doprinosi plaćaju.
Prijava djece na osiguranje
Djeca se na
zdravstveno osiguranje prijavljuju preko roditelja. Da dijete ne bi ispaštalo,
ako se za jednog zaposlenog roditelja ne plaća doprinos, dijete može da se
prijavi preko drugog roditelja za kojeg se doprinosi plaćaju. Po osnovu godina
života, dijete se može prijaviti na osiguranje samo ako ne postoji drugi osnov,
npr. ako su oba roditelja nezaposlena. Ukoliko se za roditelje ne plaća
doprinos, to ne znači da dijete može da se prijavi po osnovu godina života.
Šta u slučaju promjene posla?
Osiguranici koji
promijene posao, a djeca ili dijete je bilo prijavljeno preko njih, potrebno
je, takođe, da o tome obavijeste Fond kako dijete ne bi ostalo bez osiguranja.
Naime, roditelji kada promijene poslodavca, a
u Fondu ne prijave promjenu, sa odjavom sa osiguranja prethodnog
poslodavca odjavljuje se i dijete. Zato je jako važno da roditelji kada
promijene poslodavca, posjete nadležne poslovnice Fonda i dijete preko sebe
ponovo prijave na osiguranje (ponijeti rodni list djeteta) kako bi se i dalje
ostvarivala zdravstvena zaštita u punom obimu za dijete. Dakle, pored prava
postoje i obaveze, te je jako važno da se o tome vodi računa.
Kako do osiguranja za lice bez prihoda?
Građani koji ne
ostvaruju prihode na zdravstveno osiguranje mogu biti prijavljeni u Fondu
zdravstvenog osiguranja. Potrebno je da ponesu ovjerenu kućnu listu, a licem
bez prihoda se smatra onaj građanin čija mjesečna primanja po članu domaćinstva
ne prelaze najnižu neto platu u Republici Srpskoj. Primjera radi, ukoliko
porodica ima četiri člana, ukupni prihodi se podijele sa četiri i taj iznos ne
smije prelaziti najnižu platu u Srpskoj. Građani ne moraju da donose potvrdu iz
Poreske uprave o visini prihoda, jer FZO RS ima pristup ovoj evidenciji Poreske
uprave.