Početkom maja 2023. godine aktuelna Vlada Federacija BiH je započela svoj mandat i tada je povukla sve zakone koji su se nalazili u parlamentarnoj proceduri.
Kako je objašnjeno, zakoni su povučeni na doradu. Međutim, Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa FBiH nije dorađen ni nakon skoro tri godine mandata. Ovaj dokument se još nalazi u Ministarstvu pravde FBiH i nije dostavljen Vladi na usvajanje.
Sukob interesa nema ko da sankcioniše 13 godina
S obzirom da u Federaciji BiH već 13 godina ne postoji tijelo koje bi odlučivalo o sukobu interesa, te da postojeći zakon nema ko da provodi, Transparency International BiH je inicirao slanje Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti FBiH koji je već bio u parlamentarnoj proceduri prije dolaska Vlade premijera Nermina Nikšića.
Inicijativu je podržalo 13 zastupnika iz različitih stranaka pozicije i opozicije.
Cilj prijedloga koji je upućen Predstavničkom domu Parlamenta FBiH je uspostava nezavisnog organa koji će utvrđivati i sankcionisati sukob interesa, provjeravati imovinske kartone, a biće definisana i jasna pravila u pogledu nespojivih funkcija i ograničenja koja se odnose na privatne interese funkcionera.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH kaže da Ministarstvo pravde FBiH suštinski nije ni dorađivalo zakon u prethodne skoro tri godine.
“Cilj je bila čista opstrukcija procesa, odnosno provođenje neke druge vrste politike jer je stav ministra pravde (Vedran Škobić, HDZ BiH op.a.) od početka bio da neće dozvoliti da se usvoji zakon koji će se odnositi na sve nivoe vlasti u Federaciji, dakle zakon koji će uključivati zvaničnike s kantonalnog i općinskog nivoa. Upravo to je slučaj s postojećim federalnim zakonom. Zbog toga su i radili opstrukciju cijelog procesa. Taj izgovor dorade je korišten sve ove godine. Tačno je da je postojala neka radna grupa koja je radila na tom zakonu, međutim, na kraju je Ministarstvo pravde zakočilo cijeli proces i nije dalje pustilo taj nacrt u proceduru”, objašnjava za Buku Korajlić.
Prijedlog zakona usklađen s međunarodnim standardima
Navodi da je krajnje vrijeme bilo da se nešto poduzme po ovom pitanju, jer su godinama iz resornog ministarstva dolazile samo iste informacije.
“Odlučili smo da probamo usvojiti zakon preko Parlamenta i da zastupnici iskoriste svoju mogućnost koju imaju, da predlažu zakone. Radi se o istom zakonu koji je prije nekoliko godina već bio u proceduri, a koji je već dobio pozitivna mišljenja u smislu usklađenosti s međunarodnim standardima. Sada će to biti test za zastupnike i delegate u oba doma Parlamenta. Tu ćemo vidjeti da li postoji podrška i spremnost da se konačno uspostavi sistem sprečavanja sukoba interesa u Federaciji”, ističe naša sagovornica.
Bez sankcija za Vladu i Parlament kada krše zakon
Napominje da smo u prethodnim godinama zbog neusvajanja novog zakonskog okvira imali niz nepravilnosti u FBiH.
“Imali smo ogroman broj nezakonitih imenovanja, osoba koje su u nespojivim funkcijama, zvaničnika čije su firme, porodične ili njihove, sklapale ugovore s javnim institucijama i slično. Sve se to nastavilo raditi bez ikakvih posljedica, jer nije bilo mehanizma da se sankcioniše. S druge strane, Vlada, Parlament i svi oni koji su vršila imenovanja u prethodnom periodu, potpuno su ignorisali ono što postojeći zakon propisuje. Bez obzira što nema komisije koja utvrđuje sukob interesa, zakon je i dalje na snazi i funkcioneri su bili dužni da ga poštuju. Dakle, i postojeći zakon vrlo jasno propisuje da osoba ne smije obavljati određene funkcije u isto vrijeme, da neko ne može imenovati člana porodice direktno, da ne može sklapati ugovore njegova firma i slično. Međutim, to se sve ignorisalo”, naglašava Korajlić.
TIBiH se obraćao, dodaje ona, raznim parlamentarnim komisijama, ali to nije imalo nikakvog efekta.
“Mi sada imamo i ministre koji su u sukobu interesa, i zastupnike, da ne govorimo sada o kantonalnim i općinskim nivoima. Imamo preko 200 nosilaca javnih funkcija koji su na višestrukim pozicijama. One ne moraju nužno biti nezakonite, ali sam tim da obavljaju više funkcija je određena vrsta rizika”, napominje.
Podaci iz Registra javnih funkcija koji je uspostavio TI BiH pokazuju da 265 funkcionera u FBiH trenutno obnaša neku od dodatnih funkcija u javnim ustanovama i preduzećima. Veliki broj njih time krši važeći federalni zakon.
Kako novi zakon u FBiH nikada nije usvojen, to je otvorilo ogroman prostor za donošenje odluka u privatnom ili stranačkom interesu, uključujući pogodovanje pri zapošljavanju, raspodjeli budžetskih sredstava i javnim nabavkama. Interesantno je pomenuti i da podaci sa Transparency-eve platforme Integrity Watch pokazuju da je 20 posto izabranih nosilaca javnih funkcija prijavilo vlasništvo u firmama koje su u 2024. godini dobijale tendere.
Kada je riječ o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, ništa se nije promijenilo od kraja 2024. godine kada je isti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.
“Ni taj zakon se ne primjenjuje adekvatno. Tu imamo komisiju koja ne radi svoj posao i koja po novom zakonu još nije utvrdila nijedan slučaj sukoba interesa, nije čak ni pokretala postupke. Ne postoji spremnost da se određeni ljudi sankcionišu. Dakle, imamo potpuno nefunkcionalnu komisiju koja nakon nekoliko godina nije dala nikakve rezultate”, podvlači Korajlić.
Podsjetimo, u prvim mjesecima Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH žalila se kako nema ni pečata, svojih prostorija, te kako su im niske naknade za rad.
“Te stvari su riješene u međuvremenu. Kada je zakon usvajan mi smo upozoravali da je će ovaj hibridni model komisije izazvati probleme u praksi, a evo to se i desilo. Međutim, išlo je insistiranje da se to nešto prikači Agenciji za prevenciju korupcije, da se kao uštede sredstva, iako mislim da je bolje se kapacitiraju one institucije koje imaju ovako važnu ulogu, nego da se na njima štedi. S druge strane, i sam proces imenovanja ljudi u Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa je bio sporan. Imamo sigurno dva člana komisije koja su u nekoj vrsti sukoba interesa iako su u Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa, što dovoljno govori o tome koliko se ozbiljno shvata uloga ove komisije uopšte. Također, ponovo imamo takav pristup da se ljudi u ovu komisiju imenuju direktno po političkoj osnovi da bi se vršila kontrola nad donošenjem njihovih odluka”, zaključuje naša sagovornica.