Dok Bosna i Hercegovina još čeka da Hrvatska objavi pune detalje studije uticaja na životnu sredinu u vezi sa planom skladištenja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu i u zaštićenom slivu rijeke Une, iz sjedišta evropskih institucija stižu jasne poruke Zagrebu o obaveznom poštovanju međunarodnih procedura, piše Glas Srpske
Prema navodima iz Brisela, države članice Evropske unije dužne su sprovesti prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu u skladu sa međunarodnim konvencijama, prije donošenja bilo kakvih odluka koje mogu imati značajne posljedice po susjedne zemlje.
Zvaničnik Evropske komisije, koji je za Radio Slobodna Evropa govorio pod uslovom anonimnosti, naglasio je da države moraju osigurati efikasno učešće javnosti u procesu odlučivanja, uz poštovanje Arhuške i Espo konvencije, kao i visokih standarda sigurnosti i transparentnosti. Evropska komisija, kako je naveo, nema direktnu ulogu u odobravanju ovakvih projekata, ali prati poštovanje procedura.
Bosna i Hercegovina je, prema tvrdnjama nadležnih institucija, spremna za nastavak pravne i institucionalne borbe tokom ove godine, kako na domaćem tako i na evropskom nivou, s ciljem da dokaže da Trgovska gora nije adekvatna lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane „Krško“. Razmatra se i pokretanje pojedinačnih tužbi.
Hrvatska je, kao suvlasnik polovine elektrane, obavezna da preuzme svoj dio otpada do 2028. godine. Uprkos protivljenju BiH, Hrvatski sabor je krajem prošle godine usvojio Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, čime je Trgovska gora dodatno označena kao krajnja lokacija, uz sve češća upozorenja da bi se na tom prostoru mogao skladištiti i drugi otpad.
Predsjednik Udruženja „Grin tim“ iz Novog Grada i član Ekspertskog tima za borbu protiv projekta na Trgovskoj gori, Mario Crnković, poručio je da će Hrvatska morati da se izjasni po svim relevantnim međunarodnim konvencijama u kojima su, kako tvrdi, uočena ozbiljna kršenja.
Stručnjaci godinama upozoravaju da bi oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja odlaganja otpada osjetila upravo BiH, te da bi zdravlje više od 250.000 stanovnika sjeverozapadne BiH moglo biti ugroženo. Posebna bojazan postoji i da bi privremeno skladište moglo prerasti u trajno odlagalište radioaktivnog otpada.
Za razliku od Hrvatske, Slovenija planira da svoj dio otpada odlaže u neposrednoj blizini elektrane „Krško“, u Vrbini, što je zvanični Zagreb odbio.