Na adresu Centralne izborne
komisije BiH i tokom ovogodišnje izborne kampanje stižu žalbe i prigovori. CIK
je jučer počeo i javno objavljivanje svih pristiglih prigovora i žalbi na
web-stranici ove institucije. Najviše prijava do sada odnosi se na korištenje
javnih resursa u izborne svrhe. Tu su i prigovori na govor mržnje podneseni u
periodu izborne kampanje.
Nijedan izborni proces u
Bosni i Hercegovini nije prošao bez nepravilnosti, a sve nezakonite radnje su
se dešavale jer nije bilo adekvatnih kazni za počinioce.
Službenim vozilom na
stranački skup
Da se javni resursi koriste
na svakim izborima, za Buku potvrđuje i Vehid Šehić, predsjednik Strateškog
odbora Koalicije “Pod lupom”.
“Javni resursi se koriste
uvijek na izborima. Svi koriste svoj trenutni položaj da koriste sredstva iz
javnog budžeta. Određenim izmjenama i dopunama Izbornog zakona, koje je
iznuđeno nametnuo visoki predstavnik, je jedan dio toga i regulisan”, kaže
Šehić, te napominje kako je on i ranije imao jedan prijedlog da ova oblast bude
još bolje uređena.
“Da bi se onemogućilo
korištenje službenih vozila, da na dan kada predstavnici vlasti obavljaju neke
svoje poslove koja su njihova nadležnost, da se ne mogu taj dan održavati
nikakvi stranački skupovi. To je jedan od načina da se lakše može kontrolisati
šta oni rade. Oni pod plaštom posjete, formalne, u cilju stranačke promidžbe,
obilaze vlade, kantone, opštine, gradove, a onda u popodnevnim časovima imaju
izborne skupove. To je za mene apsolutno neprihvatljivo i taj segment se može
riješiti ukoliko postoji odgovornost prema građanima onih koji će odlučivati o
izmjenama i dopunama Izbornog zakona. Dakle, oni se moraju drugačije odnositi
prema novčanim sredstvima koja ne pripadaju njima, nego građanima, a novac su
građani samo dali njima na upravljanje s pažnjom dobrog domaćina”, ističe
Šehić.
Dodaje da je trošenje budžeta
dobilo jednu sasvim drugu karakteristiku, te da se tu vidi očit primjer
nepoštivanja građana BiH.
“Nemoralno, licemjerno i
neprihvatljivo za mene je da 6-7 mjeseci pred izbore odjednom se sjete građana,
pa daju im određene jednokratne pomoći, koje su većinom oko 100 KM. To je za
mene politička korupcija i pokušaj kupovine nadležnosti. I tu treba mijenjati
zakon i naznačiti da se od dana raspisivanja izbora ne mogu davati nikakve
jednokratne pomoći u vidu novčanih naknada nikome u ovoj državi”, govori naš
sagovornik.
Konstatuje kako su građani
BiH svojim političarima jako loši poslodavci.
“Mi smo njihovi poslodavci.
Mi svojim glasom njima dajemo pravo da upravljaju i državom, ali i interesima
građana. Ali, normalan poslodavac će procijeniti da li menadžment koji je
formiran, zahvaljujući nama, ispunjava svoja predizborna obećanja, da li kroz
svoje djelovanje pokazuje ustavni patriotizam, da li poštuje Ustav, zakone ove
države i institucije. Mi, nažalost, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus, one
koji se tako nemoralno i neodgovorno ponašaju prema nama, mi ih nagrađujemo sa
nove četiri godine mandata i onda se oni isto ponašaju. Ne znam kako građanima nije jasno da su jedni u vlasti 30
godina, jedni 28 godina i jedni 18 godina i da ova država, bez obzira na
predizborna obećanja koja nama nude, sve je u težem, kako ekonomskom, tako i
političkom i socijalnom segmentu, u odnosu na prethodni period. Kada iz
politike nestanu principi i moral, onda imate ovo što mi imamo danas u Bosni i
Hercegovini, jasan je Šehić.
Govoreći o ovogodišnjoj
izbornoj kampanji kaže kako postoje brojne indicije za nezakonite radnje kada
su u pitanju birački odbori, te da se to ponavlja iz izbornog ciklusa u izborni
ciklus.
Umjesto jednog, tri mjesta
u biračkom odboru
“Mi pokušavamo doći do
materijalnih dokaza, ali kad imate strah kod ljudi, onda nemate tu mogućnosti
da u mnogim slučajevima dokažete neke stvari. Krenula je ponovo, na jedan
specifičan način, promjena mjesta u biračkim odborima, od strane i najvećih
političkih stranaka, čime se opet krši Izborni zakon BiH, jer će umjesto
jednog, koliko maksimalno stoji u Izbornom zakonu, imati dva ili tri. To upravo
urušava kredibilitet i integritet izbornog procesa”, upozorava Šehić, te
objašnjava zbog čega to stranke rade.
“Kontrolu izbornog procesa
treba da vode građani-birači i institucije, odnosno izborne administracije.
Stranke sebi uzimaju za pravo da kontrolišu izborni proces na način na koji će
sigurno pokušati da falsifikuju izbornu volju građana-birača. To je nešto što
se dešava na jedan specifičan način, i meni je drago što je nešto pozitivno
krenulo kada je riječ o kontroli izbornog procesa i očuvanja integriteta, a to
je da će v.d. glavnog državnog tužioca odrediti četiri dežurna tužioca u četiri
sjedišta SIPA u BiH. Mi pokušavamo preko VSTV-a da se izda naredba i
entitetskim tužiocima, da i oni u okružnim i kantonalnim tužilaštvima odrede
dežurnog tužioca samo za izborni dan, koji bi radio s operativnim štabovima u
policijskim upravama da bi se onemogućilo, ili preventivno djelovalo ili
efikasno sankcionisalo one koji bi eventualno kršili Izborni zakon”, naglašava
on.
Kada je riječ o spomenutim
indicijama za nezakonite radnje u biračkim odborima, Koalicija “Pod lupom” je
podnijela izvještaje Centralnoj izbornoj komisiji BiH o osnovama sumnje da se
nešto radi.
“Sada je na Centralnoj
izbornoj komisiji, ona se kao državna institucija može obratiti i MUP-u da se
to počne provjeravati. Pokušava se na sve moguće načine da se koliko-toliko
dovede izborni proces u neke zakonske okvire, ali i ovo ponašanje nam pokazuje
da će biti pokušaja izbornih prevara, ali vidim da su neke političke stranke
bile jako nezadovoljne stavom v.d. glavnog državnog tužioca, što je rekao da će
biti četvorica dežurnih tužilaca, i to pravdaju time da je to pritisak na
birače. Nije to pritisak na birače, već pritisak na njih da se okane kršenja
Izbornog zakona”, podvlači Šehić.
Neki ne glasaju ni sami za
sebe
Pitali smo našeg sagovornika
da li se konačno nekim konkretnim mjerama može stati u kraj prevarama vezanim
za biračke odbore, jer svako dvije godine svjedočimo istim pričama.
“I tu je bilo pokušaja i
prijedloga Koalicije “Pod lupom”. Za sve ima rješenje. Nema problema bez
rješenja, samo treba imati odgovornost da riješite taj problem. Kada su u
pitanju birački odbori, Izborni zakon je jasan da njih predlažu politički
subjekti koji su ovjereni za učešće na izborima, jer je bila logika nekada, dok
sam bio u Izbornoj komisiji, da će oni jedni druge najbolje kontrolisati. To je
neka logika ljudska. Međutim, mi imamo drugu pojavu i ona se može spriječiti,
ali tu imamo još uvijek nerazumijevanje svega što se dešava. Mi imamo poplavu
političkih subjekata. Imamo stranke koje su lokalnog karaktera, a onda
učestvuju na izborima i tamo gdje znaju da nemaju nijednog birača, a sve zbog
prodaje mjesta u biračkim odborima. Cijene su između 500 i 3.500 KM. I to se
može riješiti”, govori nam Šehić, te predlaže kako riješiti ovaj problem.
“Politički subjekt koji ide
na izbore u izbornu jedinicu gdje nema ni organizacionog oblika, tog opštinskog
odbora, koji je aktivan najmanje godinu dana prije izbora, ne može učestvovati
tu na izborima. Time bi se spriječile pojave prodaje mjesta u biračkim
odborima. Sjetite se na prošlim izborima: Bila je “Čapljina u srcu” na izborima
u Tuzli, Banjaluci, Doboju, Srebreniku. Dakle, jedna lokalna stranka se
prijavljuje na izbore u Tuzli gdje većina birača i ne zna da postoji ta
stranka. Imate desetine takvih stranka koje postoje samo radi dobijanja mjesta
u biračkim odborima, a onda eventualno trgovine ili prodaje. Dan izbora je za
neke veliki biznis. Godine 2004. smo u jednoj opštini imali čak 11 nezavisnih
kandidata. Od njih 11 samo je jedan imao jedan glas, ovih ostalih deset nisu ni
sami za sebe glasali. To sve upućuje na rušenje kredibiliteta i integriteta
izbornog procesa. Ovo se godinama pokušava riješiti i spriječiti, ali nikome ne
odgovara da se ovo riješi”, zaključuje Šehić.