Republika Srpska gotovo izvjesno kreće u povećanje starosne granice za odlazak u penziju, a koja je sada sa navršenih 65 godina starosti i 15 godina staža osiguranja.
Ovo se može zaključiti iz nedavne izjave Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je buduću inicijativu obrazložio time da Srpska trenutno ima gotovo isti broj radnika i penzionera, te da je potrebno reagovati na ovom polju.
“Iz budžeta Srpske izdvaja se gotovo dvije milijarde KM samo za isplatu penzija, od čega je gotovo beznačajan broj njih ostvario punu penziju radeći ukupan broj potrebnih godina. Razgovarali smo o tome kako da stabilizujemo penzioni sektor i pokrenućemo raspravu da se povećaju godine za odlazak u penziju”, poručio je on.
A kada su u pitanju brojke na koje se poziva predsjednik Srpske, one zvanične potvrđuju da je broj penzionera mizerno manji od broja radnika.
Tako, prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, na dan 31. decembar 2024. godine broj penzionera u Republici Srpskoj bio je 288.448, dok je ukupan broj radnika (osiguranika) bio 337.780.
To je omjer 1:1,17, ili jednostavnije, na 100 penzionera u Srpskoj ide 117 radnika.
Što se tiče odlaska u penziju, pored navedene granice od 65 godina života i 15 godina radnog staža treba dodati da pravo na starosnu penziju u Srpskoj, u 2025. godini, imaju svi osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, uz napomenu da se ta granica u pogledu godina života povećava za četiri mjeseca.
Takođe, žena osiguranik ima pravo na starosnu penziju sa 58 godina i 35 godina staža, pri čemu se, takođe, granica u pogledu života povećava za četiri mjeseca.
Ideja da se poveća prag za odlazak u penziju za predstavnike ove populacije je dobra.
“Grehota je goniti ljude u penziju ako mogu raditi. A ako ne mogu raditi, oni će onda otići u invalidsku penziju i ranije, sa 55 ili 45 godina. Poenta je da onaj ko hoće da radi ostane da radi, pod uslovom da mu to mjesto odgovara”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.
Ističe da postoji prijedlog da se u penziju ide sa 67 godina.
“Ali, plan je da, kada se bude mijenjao Zakon o PIO, povećanje starosne granice bude definisano tako da uslov za odlazak u penziju ne bude odmah 67 godina, nego da se ide kroz neko prilagođavanje u smislu da se prag poveća za pola godine, a onda svake godine ponovo da se povećava na taj način… A sve kako bi to bilo neosjetno povećanje”, pojasnio je Trifunović.
A ono što je Milorad Dodik takođe najavio jeste da će nadležni nastojati da regulišu oblast koja se tiče toga da dio penzionera radi i u penziji.
Taj broj, prema informacijama “Nezavisnih”, a kako nam je rečeno iz Fonda PIO, krajem prošle godine bio je veći od 7.500.
Penzioneri su najčešće angažovani na poslovima u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, rudarstvu, a traženi su elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki inženjeri, ali i ljekari – vještaci, stomatolozi…
Penzioneri koji rade, odgovaraju iz udruženja potrošača, to čine najviše zbog primanja koja su im, po okončanju radnog vijeka, nedovoljna za lične potrebe.
“Ljudi ranije odlaze u penziju zato što puno toga nije regulisano, zdravstvo na primjer. Ništa nam nije besplatno, zamislite kad imate 60 godina krenuli ste na neka liječenja i morate dati 600 KM za lijekove. Ko može da zaradi toliko? Evo, nek ima samo još jednog člana porodice, oni ne mogu ništa. Zbog toga ljudi bježe u penziju, kako bi na neki način sebi omogućili dupla primanja”, poručila je Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer”.
Ona takođe navodi da je dobro što postojeći zakon u Srpskoj omogućava penzionerima da se zaposle, a da im se penzija ne umanjuje. Ipak, smatra da bi penzije u Srpskoj trebalo da se ustale u određenom iznosu…
“Da li u iznosu minimalne plate ili nekom većem. Ako bi se povećala penzija, povećao bi se broj penzionera koji bi išao u redovnu penziju, i ne bi uopšte bilo potrebe da im se omogućava da to bude sa 67 ili 70 godina života”, dodala je Šešlija.
Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, ističe da je neophodno da se po ovom pitanju prilagođavamo tržištu rada u Srpskoj.
“Imali smo do sada nekoliko inicijativa o povećanju praga za odlazak u penziju, poput onog vezanog za staž ljekara, jer je činjenica da moramo obezbijediti dovoljan broj ljekara da se može liječiti naše stanovništvo. Bila je neka inicijativa da 67 godina bude novi prag, ali to se može mijenjati zavisno od toga kad budemo analizirali potrebe za određene poslove i oblasti”, naglasio je Egić za “Nezavisne novine”.
Za kraj ćemo ovdje dodati da po postojećem Zakonu o visokom obrazovanju RS nastavniku prestaje radni odnos na visokoškolskoj ustanovi na kraju akademske godine u kojoj je navršio 68 godina života, ali i da to može biti produženo do njegove 70. godine, ako ne bude izabran odgovarajući kandidat.