Transplantacija organa predstavlja jedno od najsofisticiranijih dostignuća moderne medicine – spoj nauke, tehnologije i ljudske solidarnosti. Ona je i više od medicinskog zahvata: to je čin humanosti i solidarnosti, koji u sebi nosi moć da spasi i promijeni ljudske živote. Jedan donor može spasiti osam života i poboljšati živote više od pedeset ljudi – upravo zato donorstvo predstavlja najuzvišeniji oblik humanosti i nadu za one kojima je najpotrebnija.
Od mita do medicine
Prvi ozbiljni pokušaji transplantacije datiraju još iz XIX vijeka, kada su hirurzi eksperimentisali sa transplantacijom kože i ekstremiteta na životinjama, dok se prvi značajan podvig desio 1954. godine, kada je tim na čijem su čelu stajali D. H. Cohen i J. P. Merrill izveo transplantaciju bubrega među jednojajčanim blizancima u Bostonu (SAD). Ovaj uspjeh otvorio je vrata modernoj transplantacionoj medicini. Ubrzo su uslijedili novi uspjesi – transplantacija jetre, srca i pluća – praćeni ubrzanim razvojem imunologije i farmakologije, čime je transplantacija prestala biti eksperimentalna metoda, a postala život spašavajuća terapija.
Ipak, izazovi i dalje ostaju. Nedostatak donora, složena etička pitanja i stalna borba protiv imunološkog odbacivanja organa zahtijevaju stalni napredak nauke i širenje svijesti društva.
Više od medicine
Transplantacija nije samo hirurški zahvat – ona mijenja živote pacijenata i njihovih porodica. Organi postaju simboli nade, zahvalnosti i međuljudske povezanosti. Pacijenti nakon transplantacije svjedoče o novom pogledu na život, o promjeni prioriteta i dubljoj zahvalnosti prema donorima i njihovim porodicama.
Porodice koje su dale saglasnost za donaciju često osjećaju da su u tragediji našle smisao – jer život druge osobe može biti spašen. Upravo u toj dimenziji vidi se da je donorstvo čin solidarnosti koji nadilazi granice pojedinačnog.
Brojke koje spašavaju živote
Prema podacima Eurotransplanta (Eurotransplant International Foundation, 2025), u 2024. godini izvedeno je 7.150 transplantacija organa od donora nakon smrti. Na listi čekanja za transplantaciju nalazi se 13.570 pacijenata, među kojima je 10.797 novih lica. Broj donora nakon smrti iznosio je 2.181. Evropski centri imaju ključnu ulogu: Beč i Hamburg prednjače u transplantaciji jetre, Berlin i Papworth (Velika Britanija) u transplantaciji srca, a Leuven (Belgija) u plućnim transplantacijama. Španija već godinama predvodi svjetske ljestvice donora zahvaljujući modelu „pretpostavljenog pristanka“.
U Republici Srpskoj, međutim, situacija je složenija. Do sada nije uspostavljena lista čekanja niti registar donora kadaveričnih organa, što znači da sistem transplantacije još uvijek u povojima, tako da se pacijenti kojima je potrebna transplantacija često se upućuju na liječenje u inostranstvo, gdje se transplantacije obavljaju u specijalizovanim ustanovama.
Kako postati donor u Republici Srpskoj
Građani Republike Srpske koji žele da postanu donori mogu:
- izraziti svoju želju porodici – jer u praksi porodica daje konačnu saglasnost, čak i ako donor za života izjavi volju,
- potpisati donorsku karticu putem Donorske mreže BiH, koja već godinama djeluje na nivou države i vodi evidenciju građana koji žele darovati organe,
- uključiti se u kampanje i podržati inicijative za jačanje transplantacionog sistema u Republici Srpskoj.
Iako sistem još nije u potpunosti razvijen, svaki pojedinačni čin podrške doniranju organa doprinosi stvaranju svijesti i pripremi terena da transplantacioni program u Republici Srpskoj zaživi u punom obimu.
Nova era nauke
Savremeni transplantacioni centri koriste najnaprednije tehnologije – od imunoloških terapija koje smanjuju rizik odbacivanja, preko istraživanja 3D bioprintanja tkiva, do razvoja vještačkih organa i bioarteficialnih pumpi. Istraživanja u genetici i molekularnoj biologiji sve više pomažu personalizaciju terapija, što povećava uspješnost operacija i smanjuje komplikacije.
Poruka solidarnosti
Svijest o transplantaciji i važnosti donacije organa ključna je za njen uspjeh. Kada ljudi razumiju značaj ovog čina, spremniji su da podrže pacijente i njihove porodice.
Donorstvo znači život. To je priča o nadi, solidarnosti i vrijednosti ljudskog postojanja. Razbijanjem predrasuda i podsticanjem javne rasprave o donorstvu, Republika Srpska može postati društvo plemenitih ljudi spremnih da pomognu onda kada je najpotrebnije – društvo u kojem jedan čin donacije postaje simbol života, humanosti i nove šanse.
Reference:
Eurotransplant International Foundation. Annual Report 2024. Leiden: Eurotransplant; 2025.