Transparency International BiH upozorava na sistemske zloupotrebe i traži hitne izmjene zakona
Transparentnost i odgovornost u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru, pokazuje najnovija analiza organizacije Transparency International BiH i partnerskih organizacija civilnog društva.
Prema dostupnim podacima, gotovo polovina institucija ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je samo 140 od ukupno 394 institucije dostavilo tražene podatke na vrijeme. U praksi, institucije često koriste pravne praznine kako bi izbjegle objavljivanje informacija, posebno onih koje se odnose na trošenje javnog novca.
Poseban problem predstavlja ignorisanje sudskih presuda. Iako Sud BiH nalaže dostavljanje informacija, mnoge institucije nastavljaju da ih uskraćuju bez ikakvih posljedica. Dodatno zabrinjava činjenica da sudski postupci traju znatno duže od zakonom propisanih rokova – ponekad i više od godinu dana.
Kao ilustracija problema navodi se slučaj Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, koje uporno odbija da objavi ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka–Prijedor, uprkos više sudskih presuda. Time se, kako navode iz TI BiH, štite interesi investitora umjesto prava građana da znaju kako se troši javni novac.
Zakonski okvir u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine dodatno otežava situaciju jer ne obavezuje institucije na tzv. proaktivnu transparentnost. To znači da javne institucije nisu dužne same objavljivati ključne dokumente poput budžeta, nacrta zakona ili materijala za sjednice, zbog čega građani ostaju uskraćeni za uvid u procese odlučivanja.
Organizacije civilnog društva zato predlažu niz izmjena zakona, uključujući obaveznu objavu svih važnih dokumenata u pristupačnom i mašinski čitljivom formatu, uvođenje inspekcijskog nadzora, kao i mogućnost sankcionisanja institucija koje nezakonito uskraćuju informacije.
Posebno se ukazuje na praksu u Republici Srpskoj gdje institucije često odgovaraju neformalnim dopisima bez potpisa i pečata, čime građanima onemogućavaju pravo na žalbu i pravnu zaštitu.
Iako je novi zakon na nivou institucija BiH donesen u okviru evropskih reformi, njegovi efekti su ograničeni. Drugi stepen zaštite prava nije dovoljno efikasan, zbog čega se predlaže i skraćivanje rokova za odlučivanje žalbenih tijela.
Sve inicijative imaju jasan cilj – prelazak sa formalne na stvarnu transparentnost. Bez toga, upozoravaju iz TI BiH, prostor za zloupotrebe javnih resursa ostaje široko otvoren, dok transparentnost i odgovornost ostaju tek prazne političke parole.