Foto: Anadolija
Tužilaštvo BiH je, nakon žalbenog postupka, dostavilo Transparency
Internationalu podatke o broju predmeta u kojima je glavni tužilac vršio
presignacije, odnosno dodjeljivao predmete mimo sistema automatskog
upravljanja, a podaci pokazuju da je u 2022. broj presigancija veći od
ukupnog broja predmeta koje je ovo tužilaštvo imalo u radu.
“To praktično znači da je TCMS rijetko korišten i da se
predmeti gotovo i ne dodjeljuju automatski. Konkretno, Tužilaštvo BiH je
u 2021. godini, u kojoj je zbog zaobilaženja TCMS-a smijenjena Gordana
Tadić, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1434 presignacije, uz napomenu da
je u jednom predmetu na kojem radi više tužilaca moguće više
presigancija. Tokom 2022. godine Tužilaštvo BiH imalo je u radu 1473
predmeta i ukupno 2276 presignacije, odnosno predmeta u kojima je glavni
tužilac mimo sistema automatskog upravljanja izabrao tužioca koji će se
baviti konkretnim slučajem.
TI BiH podsjeća da je Pravilnikom o sistemu za automatskog
predmetima u tužilaštvima (TCMS), u članu 8. predviđeno da se raspodjela
predmeta tužiocima vrši automatski jer se na ovaj način smanjuju
koruptivni rizici. Takođe, zaključkom Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća BiH iz 2014. godine svi glavni tužioci su dobili zaduženje da u
svojim institucijama obezbijede dodjeljivanje predmeta putem TCMS-a.
Glavni tužilac ima pravo da vrši presignaciju predmeta drugom tužiocu
ako za to postoje razlozi ali, ako se uzme u obzir da je ovo izuzetak a
ne pravilo, činjenica da je broj presignacija veći od ukupnog broja
predmeta u radu može ukazivati na ozbiljne propuste uz radu glavnog
tužioca“, navode iz TI BiH.
Dodaju još da postoji osnov sumnje da je glavni tužilac BiH postupio suprotno odredbama Pravilnika i Zaključku VSTV-a.
“Takođe, postoji osnov sumnje da je glavni tužilac BiH
postupio suprotno odredbama Pravilnika i Zaključku VSTV-a te počinio
disciplinske prekršaje „nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti“
i „propuštanje, iz neopravdanih razloga, da se postupi u skladu s
odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća“ iz Zakona o VSTV-u.
Ovo postupanje suprotno je i odredbama Etičkog kodeksa za
tužioce a takođe treba podsjetiti i na Zajedničko mišljenje Venecijanske
komisije i Vijeća Evrope – Direkcije za ljudska prava (DHR) Generalne
direkcije za ljudska prava i vladavinu zakona u kojem je isticano da
dodjela predmeta unutar sudova i tužilaštava treba slijediti objektivne,
unaprijed utvrđene kriterije, kako bi se zaštitilo pravo na nezavisno i
nepristrasno sudijsko i tužilačko postupanje.
Transparency International BiH podsjeća da je Disciplinska
komisija VSTV BIH već vodila i pravosnažno okončala disciplinske
postupke protiv bivše glavne tužiteljice Gordana Tadić kao i protiv još
nekih glavnih tužilaca u BiH za iste prekršaje u kojima su izrečene
disciplinske mjere“, navode iz TI BiH.
“Važno je napomenuti da je Tužilaštvo BiH u više navrata odbijalo
dostaviti TI BIH-u podatke o broju presignacja pa su tako toko 2018. i
2019. godine tvrdili da ne vode preciznu statistiku pa su informacije
dostavljene tek nakon donošenja presuda u korist TI BiH od strane Suda
Bosne i Hercegovine. Ove godine podatke o presignacijama su dostavili
tek nakon izjavljene jer je Tužilaštvo Bih prvobitno tvrdilo da zahtjev
nije precizno formulisan”, dodali su iz TI BiH.