Ljudi i poslovi i ljudi na poslu uvijek su bili fokus interesovanja Lejle Džanković. Zato je nakon diplomskog studija iz psihologije na Univerzitetu u Sarajevu počela karijeru u ljudskim potencijalima. Više od deset godina rada u HR-u, u finansijskom sektoru, pomoglo joj je da stekne duboko razumijevanje dinamike profesije i izazova koji se odnose na upravljanje ljudskim potencijalima.
Posao u HR sektoru se uglavnom percipira kao ženska profesija. Zašto je to tako i ima li naučnih činjenica iza toga? Zašto žene dominiraju profesijom?
– Nije u pitanju percepcija, nego činjenica. Istraživanja pokazuju da, ovisno od regije, žene učestvuju u poslovima u HR sektoru od 60% u Evropi i više od 70% u Americi. Nauka i istraživanja kažu da ne bi trebalo da bude razlike, jer muškarci takođe posjeduju i emocionalnu inteligenciju, komunikacijske vještine i empatiju koje su ključne predispozicije za ovaj posao. Ipak, istraživanja i praksa pokazuju da je za žene tipično da posjeduju naprednije empatične i međuljudske vještine, posebno važne u procesima kao što su regrutacija, razvoj zaposlenih i upravljanje konfliktima. Ova tendencija ženske dominacije ipak nije tipična samo u HR profesiji i praksi, nego i u drugim zanimanjima koja su zahtjevna u tim mekim vještinama. Ipak, činjenica je da društveni stereotipi doprinose percepciji da su žene “prirodniji” izbor za poslove u ljudskim potencijalima. Tako se, naprimjer, za muškarce percipira da su prirodan izbor za policajce, vojnike i drugo.
Mijenja li se to, ili je bolje pitanje – mijenja li se dovoljno brzo?
– Sve više se prepoznaje da je različitost u HR-u izuzetno važna za uspjeh organizacije. Zato se uvijek radi na ohrabrivanju i angažovanju različitih profila ljudi, neovisno od pola. Mijenja se, ali je to proces koji još uvijek traje.
Po čemu se mljekarska industrija razlikuje od industrija/sektora u kojima ste radili ranije?
– Glavna razlika između finansijskog sektora, u kom sam prvobitno gradila svoju karijeru, i mljekarske industrije kao što je Lactalis, leži u prirodi poslovanja i specifičnim zahtjevima svake industrije. To podrazumijeva i drugačije zahtjeve u smislu kompetencija i vještina koje tražimo kod ljudi, dok istovremeno dijelimo vrijednosti kompanije. Koliko god zvučalo kao floskula, svaka kompanija je drugačija, pa tako i sam sektor. Iako mi je to jako zahtjevno, utoliko je i zanimljivo. Bez obzira na specifičnosti svake industrije, ključne kompetencije u ljudskim potencijalima kao što su razvoj zaposlenih, upravljanje talentima i izgradnja korporativne kulture, ostaju univerzalno važne i primjenjive u svakom sektoru.
Po vašem mišljenju, koliko je emancipacija žena uticala na veću raznolikost u profesijama koje biraju?
– Emancipacija žena je imala značajan uticaj na veću raznolikost u profesijama koje biraju. Kroz historiju, borba za rodnu ravnopravnost i sve veće učešće žena u obrazovanju, politici i ekonomiji, otvorili su nove mogućnosti i perspektive za žene u svim sferama života. Po mom mišljenju i iskustvu, nije u pitanju samo istupanje žena od tradicionalnih rodnih uloga, već i promocija ideje da žene imaju pravo birati karijeru koja odgovara njihovim interesovanjima, vještinama i ambicijama. To je dovelo do veće raznolikosti u profesijama, jer se žene sve više odlučuju za pozicije koje su nekada bile rezervisane uglavnom za muškarce, uključujući i menadžerske i tehničke uloge. Ovaj trend veće raznolikosti doprinosi ne samo većem ekonomskom i socijalnom napretku, već i stvaranju inkluzivnijeg društva i radnih okruženja. To se i kod nas u Lactalisu od početka promoviše i značajno utiče na rezultate kompanije.
Koja bi to, po Vašem mišljenju, važna promjena trebala da se desi kako bi se unaprijedio položaj žena. Zapravo, da li se ta promjena već desila i trebamo li biti svi zadovoljni?
– Iako smo postigli značajan napredak, još uvijek ima prostora za unaprjeđenje. Ključno je da nastavimo raditi na stvaranju inkluzivnijeg društva i radnih okruženja u kojima su žene podsticane i podržane da ostvare svoj puni potencijal. Jedna od važnih promjena je dalje osnaživanje žena kroz obrazovanje, mentorstvo i pristup karijernim mogućnostima. Mislim da mi u Lactalisu i Inmeru kroz projekte poput Zone izvrsnosti, mentorostvo „mentor me“, i „talent pool“, te poslovne politike koje promovišu ravnotežu između poslovnog i privatnog života, osiguravamo jednake mogućnosti za napredovanje i liderstvo žena i uspijevamo činiti izuzetne pomake.
Rad u Lactalisu je?
– Rad u Lactalisu je inspirativan i dinamičan. Lactalis je globalni lider u mljekarskoj industriji, fokusiran na inovacije, visoke standarde i kvalitete proizvoda i uvijek – ulaganja u ljude. Samo integrisan pristup objema komponentama donosi napredak i uspjehe. Ove vrijednosti i mene, kao HR stručnjakinju, duboko povezuju sa Lactalisom.
Lactalis u Bosni i Hercegovini zapošljava skoro 300 ljudi kroz sve svoje sektore, od čega su oko 20% žene ali u svim sektorima. Statistika se poboljšava u korist žena a prilike za osnaživanje, edukacije i napredovanje pružaju se jednako svim zaposlenima u skladu s njihovim ambicijama, vještinama i želji za napredovanjem.