Pored visokih predstavnika MMF-a i Svjetske banke, na današnjem sastanku u Sarajevu učestvuju guverneri centralnih banaka i ministri i zamjenici ministara finansija zemalja članica. Izvršni direktori Svjetske banke Koen Davidse i Međunarodnog monetarnog fonda Pol Hilbers su u uvodnim obraćanjima naveli da je sastanak prilika da učesnici razmijene mišljenja i razgovaraju o politikama i programima MMF-a i Svjetske banke, kao i o drugim ključnim pitanjima za evropsku i svjetsku ekonomiju, poput trenutno aktuelnih pitanja inflacije i energetske bezbjednosti, tranzicije i saradnje.
Guverner BiH u Međunarodnom monetarnom fondu i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija u izjavi novinarima je naveo da je prioritet država članica Konstituence, ali i EU i međunarodnih finansijskih organizacija Svjetske banke i MMF-a obuzdavanje inflacije i rasta cijena, kao i obezbjeđivanje sredstava za nabavku hrane i energenata.
Tegeltija je dodao da današnje diskusije učesnika ovog sastanka, posebno predstavnika Svjetske banke i MMF-a, ne sadrže ohrabrujuće vijesti s obzirom da visoki rast cijena hrane i energenata po svemu sudeći neće biti izazov samo u ovoj, već da će se prenijeti i u narednu godinu.
– Dobili smo jasnu poruku da će se zemlje koje nisu članice EU suočiti sa problemom obezbjeđivanja finansijskih sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu. Teško je reći šta je sada za BiH veći izazov, nemogućnost pristupa međunarodnim finansijskim tržištima ili visok rast cijena hrane i energenata – rekao je Tegeltija.
Naglasio je da su vlasti u BiH uradile mnogo toga na rješavanju pomenutih problema, putem raznih mjera, kao što su ograničavanje cijena, marže, a obezbjeđivana su sredstva i direktne intervencije raznim grupacijama u društvu. Tegeltija je posebno istakao da nije bilo intervencija unutar poreske politike, te da je danas sugerisano da bi to trebalo izbjegavati i ubuduće.
Dodao je kako očekuje da neće doći do nedostatka hrane i energenata u BiH, kao i zemljama Konstituence i EU, te naglasio da pomoć ugroženim kategorijama stanovništva treba da bude u fokusu svih vlasti.
Apelirao je na veću solidarnost među državama dodajući da je ta solidarnost stvar političkih odluka ključnih aktera u Evropi. Naveo je da EU danas govori o 140 milijardi eura pomoći za zemlje njene članice, zbog čega je uputio poziv Evropi da u taj proces uključi i države članice Konstituence radi obezbjeđivanja neophodnih finansijskih sredstava.
Guverner BiH u Svjetskoj banci i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković je istakla da su želje svih učesnika da se inflacija obuzda, osigura energetska sigurnost, ali i da se investicije i zapošljavanje poboljšaju kako u našoj, tako i u zemljama Konstituence. Podsjetila je da je Svjetska banka u BiH zajedno sa donatorima u proteklih 30 godina investirala više od tri milijarde američkih dolara putem realizacije oko 120 projekata.
– Značajno je reći i da je izgrađeno više od 60 škola, 18 bolnica, više od 500 kilometara putne mreže uključujući tunele i mostove. Samo u periodu od 2017. godine projekti Svjetske banke podržali su otvaranje više od 30 hiljada radnih mjesta. Ove godine usaglasila se nova Strategija partnerstva sa Svjetskom bankom koja će podržati projekte u vrijednosti od 700 miliona američkih dolara – istakla je Turković.
Davidse i Hilbers su u izjavi novinarima izrazili zadovoljstvo što se ovaj važan međunarodni sastanak održava u Sarajevu dodajući da je razgovarano o pomoći koju je Svjetska banka već pružila BiH, ali i o pomoći koja će uslijediti. Sastanak Konstituence u BiH trebao je biti održan u junu 2020. godine, ali je odgođen zbog pandemije Covid-19.
Hilbers je dodao da se tri godine čekalo na ovu sjednicu, te da je danas prilika da se razgovara o makroekonomskim i strukturalnim izazovima, kao i o politikama i programima MMF-a i Svjetske banke.
Upravni direktor u Svjetskoj banci Aksel van Trotsenburg rekao je da su učesnici imali priliku da podijele poruke da se prevaziđe kriza i da je ovaj sastanak predstavlja priliku za razmjenu iskustava da se od krize dođe do oporavka.
Prva poruka, kako je naglasio, odnosi se na solidarnost svih i pružanje pomoći za sve zemlje.
– Svjetska banka je obezbijedila značajnu finansijsku pomoć i ove godine već su obezbijeđena sredstva od 150 miliona dolara koja će biti utrošena za podršku i solidarnost – dodao je.
Trotsenburg je rekao da je izražena i solidarnost s Ukrajinom za koju se mora kroz bilateralne i multilateralne napore obezbijediti pomoć.
– Svjetska banka je formirala platformu putem koje je obezbijeđeno 13 milijardi, a već je isplaćeno 10 milijardi ove pomoći putem ovog mehanizma – naglasio je Trotsenburg.
Treća poruka, prema njegovim riječima, odnosi se na obilježavanje 30 godina saradnje sa BiH.
– Dosad smo imali čvrstu saradnju i BiH smatramo izuzetno dobrim partnerom i nastavićemo da sarađujemo – istakao je Trotsenburg dodajući da je još dosta posla pred svima.
Zamjenik upravnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Bo Li zahvalio je domaćinu na uspješnoj organizaciji sastanka.
– To produbljuje i unapređuje naše odnose i od prvih dana pandemije, preko rata u Ukrajini do danas, MMF je naporno radio da pruži podršku svim zemljama koje su dio Konstituence i nastavit ćemo da koristimo sve što su naši instrumenti i alati u pogledu pružanja savjeta za politke izgradnje kontinuiteta i davanja kredita na putu od krize ka oporavku – dodao je Li.
Tegeltija je nakon ovih obraćanja otvorio izložbu koja je posvećena 30 godina Svjetske banke u BiH.
Učesnici sastanka, kako je planirano, sutra će obići ključne zanimljivosti i projekte Svjetske banke u BiH.