Evropska komisija uslovno je
preporučila kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. Preporuka je, naravno,
uslovna, jer se od vlasti u našoj zemlji očekuje da ispune osam uslova.
Komisija je preporučila da Vijeće EU
da Bosni i Hercegovini status kandidata ali da se podrazumijeva da se preduzmu
koraci na ispunjavanju sljedećih prioriteta:
– Prioritetno usvojiti izmjene u
postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
– usvojiti zakon o Visokom sudskom i
tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine
– donijeti zakon o sprečavanju sukoba
interesa
– preduzeti odlučne korake za jačanje
prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
– odlučno unaprijediti rad na
obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja
granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila
– obezbijediti zabranu torture,
posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i
zlostavljanja
– garantovati slobodu izražavanja i
medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog
postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim
radnicima
– obezbijediti rezultate u
funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU,
uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne
tekovine EU.
Prati li Tegeltija učinak vlasti?
Dakle, ovo su uslovi koji su i ranije
bili sadržaj 14 prioriteta iz Mišljenja
Evropske komisije, ali koje vlasti u BiH nisu željele implementirati.
Evropski komesar za proširenje Oliver
Varhelyi kazao je da 14 prioriteta, koje su vlasti BiH dobile 2019. godine,
ostaju. Naveo je kako ovi prioriteti
ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU.
Nakon ove vijesti iz Evropske
komisije, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler uručio je predsjedavajućem
Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji Izvještaj EK-a.
Tom prilikom, Tegeltija je
kazao kako je istu ovu vijest od Evropske komisije očekivao još prije godinu
dana.
Postavlja se pitanje da li
Tegeltija uopšte zna koliko su vlasti učinile na putu ka EU. Kako je prvi
čovjek Vijeća ministara BiH očekivao ovakvu preporuku Evropske komisije za
kandidatski status još prije godinu, ako znamo da su vlasti ove zemlje ispunile
samo jedan kompletan prioritet (i to onaj tehničke prirode) iz Mišljenja EK-a i
tek nekoliko njih parcijalno.
Sve ono što je spadalo pod
suštinske reforme, državne i entitetske vlasti su odbile sprovesti.
Nudili lošija rješenja pod
krinkom reformi
“Predstavnici vlasti očekuju
da ne moraju ništa uraditi a da Evropska unija treba tu da bude za njih i da im
pruži sve što očekuju. To su pokazali do
sada svojim ponašanjem, odnosom prema prioritetima i prema reformama koje se
trebaju sprovesti kao da je to nešto što se može birati šta se hoće, šta se
neće i da se mogu poturati neka lošija rješenja pod krinkom provođenja
reformi”, ističe za Buku Ivana Korajlić, direktorica Transparency International
BiH.
Ništa nije urađeno, dodaje
ona, te konstatuje kako je pomenuta odluka Evropske komisije uzrokovana
geopolitičkim trendovima.
“Ovo je više politička odluka
nego što se radi o tome da je Bosna i Hercegovina napravila bilo kakav
napredak. To se može vidjeti iz izvještaja koji je objavljen jučer i u kojem se
jasno navodi da posebno u onim segmentima koji su sadržaj prioriteta nije
apsolutno nikakvog napretka bilo. Ova preporuka Evropske komisije je bila više
kao poruka regionu zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovini u smislu odnosu
država regiona u odnosu na ostatak Evrope i svega onoga što se dešavalo u
prethodnom periodu i načina na koji su tretirani Ukrajina, Moldavija i slično.
Dakle, ne radi se o bilo kakvom pomaku vlasti ili ispunjavanju prioriteta i to
se vidi iz poruka sa sjednice u Evropskom parlamentu i saopštenja komesara
Varhelija u kojem se zapravo govori o tome da je ovo samo jedna ponuda i vjetar
u leđa Bosni i Hercegovini da napravi te reforme i da se to očekuje do
decembra, kada Vijeće treba da zasjeda i napravi odluku o eventualnoj dodjeli
statusa kandidata, da se formira vlast i da se počne raditi na provođenju
prioriteta”, naglašava Korajlić.
Prema njenim riječima, u
naredna dva mjeseca ne možemo očekivati, ne samo da se ispuni osam prioriteta,
već ni da se formira vlast u BiH.
“Za ove tri godine, od kada
smo dobili prioritete Evropske komisije, mnogo puta su mogli biti usvojeni
brojni zakoni. Da ne govorimo da su neki od njih bili već u proceduri u tom
trenutku, kao što je zakon o sukobu interesa, da se izmjene Zakona o VSTV-u već
dugo nalaze u proceduri, da se zakon o zašititi prijavitelja korupcije u
Federaciji BiH nalazi, također, već godinama u proceduri. Dakle, sve se to u
ove tri godine, od kada je izdato Mišljenje EK-a moglo usvojiti i mogao se
pokazati nekakav konkretan napredak i da ne razmišljamo uopšte o tome da li je
stvarno predložen status kandidata po zaslugama ili zbog nečeg drugog”,
napominje direktorica TI BiH.
Korajlić podvlači da smo u
ove tri godine, umjesto ispunjavanja zacrtanih prioriteta, imali samo pokušaje
da se proguraju i lošija rješenja nego što ih sada imamo.
“Imali smo direktne blokade
procesa usvajanja ključnih zakona, provođenja ključnih reformi. Vidjeli smo
pogoršanje stanja u oblasti pravosuđa i generalno kada govorimo o efikasnosti u
borbi protiv korupcije, a sve se to nalazi među prioritetima i jasan je odnos
vlasti u Bosni i Hercegovini prema tome. Iako se mnogo govorilo o tome da li
Evropska unija želi da primi zemlje zapadnog Balkana, ovim sada postupkom samo
su poslali poruku da žele, a na vlastima u Bosni i Hercegovini je hoće li
ispuniti li neće”, kaže naša sagovornica.
Napominje kako ni status
kandidata ne mijenja ništa za BiH.
“Vidjeli smo i druge države u
regionu koje i više od decenije imaju status kandidata, a nisu dalje napravile
pomak, a neke od njih nisu ni započele pregovore, niti su provele konkretne
reforme kako bi se približile tome. Dakle, za Bosnu i Hercegovinu je ovaj korak
samo javna poruka i ništa drugo, a sada je na nosiocima vlasti u Bosni i
Hercegovini da pokažu da li žele nešto uraditi ili ne”, jasna je Korajlić.