Posljednjih dana izvršna vlast u Federaciji BiH odlučila je da zakone mijenja uredbama. Bilo da se radi o zakonima koji su već usvojeni ili onima koji su bili planirani za usvajanje. Tako je prije nekoliko dana iz parlamentarne procedure povučen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, pod izgovorom da je Vlada FBiH dan ranije na sjednici usvojila uredbu koja će da reguliše minimalna primanja radnika u ovom entitetu.
Pet dana do nove godine, a niko ne zna sadržaj uredbe
Ono što je posebno zabrinjavajuće je da pet dana pred novu godinu niko od ključnih aktera ne zna kako izgleda uredba za koju su Vladini zvaničnici kazali da će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine. Pompezno najavljeni i usvojeni Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji između ostalog, podrazumijeva i zabranu prodaje nedjeljom, također je dobio svoju uredbu.
Naime, usvojena je uredba koja definiše tri uslova pod kojim općine i gradovi mogu podnijeti zahtjev za izuće od primjene “neradne nedjelje”. I ta uredba je usvojena nakon što je Vlada FBiH već odobrila Orašju izuzeće od primjene Zakona. Podsjetimo da je jedan od argumenata federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića za uvođenje neradne nedjelje bio ujednačavanje prakse na teritoriji cijele Federacije BiH, a sada bismo mogli dobiti potpuno nejednaku primjenu Zakona ne samo u BiH već u FBiH.
Mirsad Zaimović, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, kaže da se javnost naslušala obećanja o fiskalnoj reformi, te da više niko u nju ne vjeruje.
“Imali smo najave s vrha Vlade da ćemo imati set fiskalnih zakona do oktobra 2023. godine, pa je taj rok pomjeren do februara 2024. Pa nekoliko obećanja poslije toga, da bismo pred kraj godine došli do prijedloga izmjena samo jednog zakona temporalnog karaktera, a ne seta fiskalnih zakona. Da bi i taj pompezno najavljen zakon Vlada povukla iz procedure najavivši nam da će umjesto zakona biti uredba. Potom smo dobili informaciju da je uredba povjerljivog karaktera, a znamo svi šta bi trebala da znači transparentnost u radu”, ističe za Buku Zaimović.
Poslodavci se hvataju za glavu, a radnike zabavili pričom o neradnoj nedjelji
Napominje da bi dokumenti fiskalnog karaktera prije usvajanja trebalo da prođu Ekonomsko-socijalno vijeće, a u Federaciji BiH je slučaj da poslodavci i radnici pet dana pred novu godinu ne znaju ni kako izgleda uredba koju će primjenjivati.
“Iz Udruženja poslodavaca se hvataju za glavu, radnici ne znaju ništa o čemu se radi. Ovim se čak i pojedina preduzeća koja imaju svoje poznanike u Vladi stavljaju u povlašten položaj, jer u odnosu na ostale znaju šta ih čeka, što opet nije uredu. Sve ovo se naopako radi. Ja na neki način relaksirano govorim o ovoj uredbi, jer smatram da ni ona neće stupiti na snagu od 1. januara, jer je besmisleno. Mislim da čak ima i toliko argumenata i da sutra padne na nekom sudu”, naglašava Zaimović.
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da se situacija u kojoj zakone mijenjate uredbom ne može nazvati nikakvom reformom.
“Ovdje se pitanje fiskalne reforme postavlja desetljeće, tako da nijedna vlast nije bila do kraja spremna ući ukoštac sa zakonima koji čine fiskalnu reformu. Ključno u ovoj priči je reći da je pravno upitno koliko uredbe mijenjaju zakon i da se ovako važna pitanja rješavaju putem uredbi”, govori za Buku Bećirović.
Nepredvidljivost odbija investitore
Podvlači kako je od svega u ovoj priči najgore što se na ovakav način stvara loš poslovni ambijent. Ambijent koji odbija investitore.
“Ono što je najgore za biznis, ali i za zaposlenike, jeste nepredvidljivost. Sve analize i studije koje govore o poduzetničkoj klimi u Bosni i Hercegovini ističu kao najveći nedostatak nepredvidljivo poslovno okruženje, pored birokratizacije i nezaštićenosti privatnog vlasništva. A biznis najčešće bježi iz sredina gdje je nepredvidljivo poslovno okruženje. Horizont gledanja prosječnog poduzetnika u BiH je šest mjeseci. Zbog toga mi nemamo dugoročne investicije, dugoročne strategije razvoja kompanija, jer vas od narednog mjeseca očekuju potpuno novi uslovi poslovanja kada je riječ o tržištu rada. Svakako da vlast na ovakav način usložnjava problem, a vrlo malo se kod nas govori o predvidljivosti pravnog i regulatornog okvira”, jasan je Bećirović.
Bilo koja strana kompanija će, objašnjava on, doći u BiH samo ako je cijena rada niža nego u matičnoj državi.
“Dakle, ili cijena rada, ili poreske olakšice. Vi ako ste napravili jednu kalkulaciju s postojećom cijenom rada, ta kalkulacija vam sada više ništa ne vrijedi, jer čekate za novu godinu uredbu. Ta uredba može biti povoljna za poslodavce, može biti izrazito nepovoljna. Niko ovdje nije protiv toga da radnici trebaju više zarađivati, jer s postojećim cijenama ni prosječna plata nije dostojna. Svi smo mi na rubu likvidnosti. Međutim, cijena rada se ne može definisati zakonima, već ponudom i potražnjom. Možete vi staviti minimalnu platu i 2.000 KM, ali je pitanje koliko će se privrednih subjekata održati i koliko će ostati radnih mjesta. Ne idu ljudi u zapadne zemlje zbog ovih 200 KM koje će dobiti na platu, nama treba puno šira reforma čitavog sistema. Mi imamo udio sive i crne ekonomije koji je ogroman”, objašnjava Bećirović.
Zaimović napominje da se ista situacija dešava i sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini gdje je Vlada usvojila uredbu kojom se na neki način derogira Zakon.
“Ako sada nekoliko općina ili gradova dobije izuzeće, Zakon koji smo usvojili u Parlamentu je potpuno besmislen, jer će se primjenjivati u jednom gradu, a u drugom neće. Već nam postaje praksa da uredbama derogiramo zakone što je jako loše”, riječi su Zaimovića.
Konstatuje kako su zastupnici u Parlamentu FBiH glasali za “tzv. neradnu nedjelju” zbog zaposlenika, ali da su se u praksi pojavili problemi ekonomske prirode.
“Neradna nedjelja se morala usaglasiti s drugim entitetom, gdje radnici također imaju potrebu da nedjelju budu slobodni. Mediji nam plasiraju slike gdje se sada stvaraju ogromne gužve u entitetu gdje nije zabranjena prodaja nedjeljom. Ne treba da ekonomija jednog entiteta pada na račun rasta drugog. Dakle, planirani promet iz jednog entiteta se prelio u drugi”, kaže Zaimović.
Diskriminatoran zakon postaje još diskriminatorniji
Bećirović podvlači da je Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH od prvog momenta diskriminatoran i antiustavan zato što diskriminira one koji žele raditi.
“Jasno je da je Zakon izlobiran od poslodavaca, odnosno velikih trgovačkih lanaca. Nakon što je Grad Orašje dobio izuzeće, ovaj zakon ponovo postaje diskriminatoran jer sada svi ostali moraju ispuniti neke uslove. Najava je da će Gradačac podnijeti zahtjev jer je u potpuno istoj situaciji kao Orašje, to su susjedni gradovi. Sutra se može desiti da Travnik ne ispuni uslove, i neće biti izuzet iz zakona. Sve ovo smo predvidjeli od početka. Opasnost od gubitka radnih mjesta i prelivanja prihoda u susjedne opštine i gradove u Republici Srpskoj. I to se desilo. Znam da imamo ljude kojima nisu produženi ugovori, imamo otpuštanja u tržnim centrima. Ako je jedna osoba izgubila posao zbog toga, ja mislim da je zakon besmislen”, navodi Bećirović.
Iako je trend u Evropi više slobodnih dana, ekonomista smatra da BiH nije na tom nivou razvoja.
“Naš poreski sistem zavisi od potrošnje, kod nas je PDV glavni izvor poreskih prihoda. Mi samim time režemo jedan dan kada nećemo skupljati PDV. Bila je priča kako radnici žele da budu s porodicama nedjeljom, pa zašto se niko onda ne brine o radnicima u kafićima, restoranima, benzinskim pumpama, kladionicama? Dakle, sva istraživanja, pa čak i ono koje je Sindikat trgovine naručio, su potvrdila da nedjelja nije najveći problem zaposlenika i da bi oni koji rade nedjeljom i dalje nastavili raditi nedjeljom ako bi imali veću dnevnicu za taj dan”, zaključuje Bećirović.