Stranka Partija demokratskog
progresa traži da se do Nove godine usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH
kojim bi se uveli vanredni izbori u Bosni i Hercegovini. Osim toga, predlažu i
spajanje općih i lokalnih izbora, kako bismo na birališta izlazili svako
četiri, a ne svako dvije godine.
Da bi to bilo najbolje za ovu
zemlju, u kombinaciji s uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, smatra
predsjednik PDP-a i zastupnik u Parlamentu BiH Branislav Borenović.
Ko ima hrabrosti za
poštene izbore?
“Nove tehnologije, skeneri,
čitači otiska prsta i spojiti izbore, da odmah budu za sljedeći oktobar i da
onda vidimo na poštenim izborima ko će dobiti podršku i neka taj vlada ovom
zemljom. To je naš prijedlog, i to je jedino što može spasiti ovu zemlju”,
ističe za Buku Borenović, kojeg smo pitali i vjeruje li da će ovu ideju
podržati stranke koje trenutno čine vlast na državnom nivou, s obzirom da bi
one tada bile tek na pola mandata.
“Pa, hajde da vidimo. Meni je
prihvatljivo. Ja sam jedan od tih. Ne znam da li je prihvatljivo ostalima, to
je ključno pitanje. Ne znam da li ovi iz vlasti imaju, prije svega, hrabrosti
da prihvate poštene izbore kroz uvođenje novih tehnologija i na taj način da se
provjerimo. To je prilika i da se dokaže da ste zaista imali stvarnu podršku
građana na prošlim izborima”, govori predsjednik opozicionog PDP-a.
Pitali smo ga i šta bi nam
moglo donijeti spajanje lokalnih i općih izbora u jednu godinu.
“Što se tiče izbora, imali bi
četiri mirnije godine. Ne bi bilo te konstantne tenzije s ciljem da se pravi
neki politički benefit na izborima, jer znate da političke stranke, znajući da
su svako dvije godine izbori, stalno drže neku tenziju, i na taj način skreću
pažnju s onih ozbiljnih, suštinskih, svakodnevnih životnih problema građana. Ovako bi, ipak, bila neka
vrsta relaksacije, jer bi imali četiri godine bez izbora, i barem pola tog
perioda bi bilo mirno”, naglašava Borenović.
Konstatuje da je potrebno
uvesti rokove za formiranje vlasti.
“Svakako da treba uvesti
vremensko ograničenje do kada treba formirati strukture vlasti na svakom nivou.
Ako se to ne uradi, onda se raspisuju novi izbori, to imamo u mnogim zemljama,
to je poznata praksa i ne vidim razlog zašto to ne bi uveli ovdje i na taj
način zaustavili to mešetarenje i beskonačno trgovanje oko formiranja vlasti”,
kaže Borenović.
Prekompleksan sistem za
vanredne izbore
Saša Magazinović,
predsjedavajući Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH
kaže da je ideja PDP-a dobra. Međutim, mnogo je pitanja.
“To je ideja koja datira
unazad sigurno 10-15 godina i dosad se pojavljivala u javnom prostoru. Ja lično
nemam ništa protiv toga i mislim da je dobro uvesti mogućnost vanrednih izbora,
međutim, problem je ustavne prirode, jer postoje ustavi koji definišu koliko je
trajanje mandata. Da bi vi skratili nekome mandat, morate napraviti određene
izmjene, ne samo u zakonima, nego i u Ustavu. S druge strane, postavlja se
pitanje posrednih izbora. Dom naroda državnog Parlamenta se bira iz entitetskih
parlamenata, i Federacije i Republike Srpske. Ako uvedete institut vanrednih
izbora i iz nekog razloga se dešavaju vanredni izbori u nekom od entiteta, kako
se to reflektuje na tijela koja se dalje izvode. Da li to znači da prestaje
mandat i ljudima koji su izabrani, a onda se postavlja pitanje da li u tom Domu
naroda može pola ljudi biti izabrano na jednim izborima, a pola u drugim”,
govori za Buku Magazinović, koji smatra da je ovdje još mnogo otvorenih
pitanja.
“Suštinski, ja ovo podržavam,
ali bih samo volio vidjeti ideju kako to uraditi, budući da dosad to nikome
nije pošlo za rukom, da to na odgovarajući način definiše. Evo, npr. dešavaju
se vanredni izbori jer se formirala vlast u Republici Srpskoj, a nije u Federaciji
BiH, ali su konstituisane skupštine i 10 ljudi iz Federacije je izabrano za Dom
naroda državnog Parlamenta, i izabrano je pet iz Republike Srpske. A u
međuvremenu, imamo vanredne izbore u Federaciji. Šta se nakon toga dešava s
ljudima koji su već izabrani u Dom naroda? Da im oduzmeš mandat? Ne možeš. A
kako će onda, poslije novih izbora, gdje je pobijedila neka druga stranka, onda
državni Dom naroda ne odražava rezultate izbora u Federaciji. Ili, recimo,
kantoni. Kantoni tvore federalni Dom naroda. Recimo da su formirani svi, i da
su svi dali svoje delegate u federalni Dom naroda, a samo u dva kantona nije
formirana vlast. Evo, sada imamo taj slučaj u HNK. Je li to znači da zbog toga
u vanredne izbore mora ići Federacija čitava, jer oni šalju svoje delegate u
Dom naroda i ti delegati su učestvovali u izboru Vlade. Automatski, ako ide
Federacija, onda mora ići i država. Zašto bi svi išli u vanredne izbore, ako u
jednom kantonu ili entitetu nije formirana vlast? “, samo su neka od pitanja
koja postavlja Magazinović, a koja smatra bitnim za navedeni proces.
On konstatuje da bi ovo neko
davno uradio da je to lako izvesti.
Stranke se bave samo
izborima, a ne reformama
Šerif Špago, predsjedavajući
Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, kaže da bi bilo bolje da imamo više
prostora između dva izborna ciklusa, jer bi to omogućilo strankama da se
posvete reformama, a ne samo izborima.
“Ovako su svako dvije godine
izborni ciklusi i izostaju reforme. Političke stranke na vlasti se uglavnom
bave izborima i mislim da je ideja za razmatranje. Ne može čovjek sada reći ni
“dobro je” ni “loše je”. Mislim da je za iduću godinu to kratko vrijeme, mislim
da bi trebalo razmišljati da to krene od 2026. godine i da se tada spoje
lokalni i opći izbori. U svakom slučaju ideja je za razmisliti dobro,
analizirati je i mislim da bi u svakom slučaju koristila za brže provođenje
reformi koje utiču na građane u Bosni i Hercegovini”, rekao je za Buku Špago.
Pokušali smo saznati i kako
na eventualno uvođenje instituta vanrednih izbora gledaju u strankama SNSD i
HDZ BiH, ali zastupnici i delegati ovih vladajućih stranaka nisi odgovarali na
naše pozive.
Kada je 2019. godine bilo
problema pri formiranju državne vlasti, SDP BiH je predložio uvođenje vanrednih
izbora, smatrajući tada to jedinim rješenjem.
Takav prijedlog je tada
prokomentarisao dugogodišnji državni parlamentarac iz SNSD-a Nebojša
Radmanović.
“Kada bismo se u okviru Bosne
i Hercegovine dogovorili kakav Ustav hoćemo, onda bismo se mogli dogovoriti i
oko ovoga pitanja. Logično je i nije bezveze u demokratskim zemljama došlo se
do rješenja vanrednih izbora, jer su krize raznih vrsta moguće. Mi nismo to
pitanje riješili”, istakao je tada za N1 Nebojša Radmanović, potpredsjednik
SNSD-a.
Podsjetimo, u Bosni i
Hercegovini postoje prijevremeni izbori i oni se uglavnom koriste na lokalnom
nivou, kod izbora načelnika i gradonačelnika. Ali, ne postoje vanredni. I mnogi
miješaju ova dva pojma, čak i oni koji se bave politikom. Kod prijevremenih
izbora, mandat novoizabranog zvaničnika teče do narednih redovnih izbora, dok
je kod vanrednih mandat četiri godine.