Pošto su javna sredstva u pitanju, stranke bi trebalo da CIK-u, ako nikom drugom, podnose izvještaje o uplatama ili utrošku sredstava za izbore
Odlukom o obustavljanju svih isplata budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo je obaveze odgovornima za izvršenje budžeta na svim nivoima vlasti, ali i sve banke i sve njihove poslovnice u nadležnosti entitetskih Agencije za bankarstvo. One su obavezne da sve iznose iz budžeta, odmah po dospjeću uplate, transferiraju na poseban račun Centralne banke BiH, te o tome obavijeste OHR. Šmit upozorava da banke ovu odluku trebaju smatrati mjerom usmjerenom protiv opstrukcija u provođenju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, te najavljuje da svaki vid nepoštivanja odluke može dovesti do sankcija protiv banke ili protiv pojedinca koji se smatra odgovornim.
– Kad je riječ o dijelu odluke u kojoj se pominju banke, to se odnosi samo na sredstva koja su već odobrena iz budžeta, pa da banke ne bi slučajno ta sredstva isplaćivala strankama, bez obzira ko dođe s nalogom za isplatu ili prebacivanje tih sredstava. Za sve ostalo, sredstva koja tek trebaju da se doznače, to neće biti moguće. Kod trezorskog poslovanja sredstva se isplaćuju onog momenta kad ministar finansija ili ovlašteni potpisnici u opštinama potpišu naloge za isplatu, a na osnovu ove odluke oni to ne smiju uraditi – kaže ekonomistica Svetlana Cenić za “Avaz”.
Ako već za sankcije izabranim zvaničnicima visoki predstavnik ima uporište u Bonskim ovlastima, najava sankcija bankama i odgovornim osobama u njima otvorila je dileme na koji način to OHR planira uraditi. Cenić smatra da za tako nešto nema uporišta.
– Pošto su javna sredstva u pitanju, stranke bi trebalo da CIK-u, ako nikom drugom, podnose izvještaje o uplatama ili utrošku sredstava za izbore. Međutim, ne možemo ni vi, ni ja doći do stanja računa. On mora da ima neki nalog, jer banka nije dužna i ne smije, bez obzira da li se radi o fizičkom ili pravnom licu, svakome ko zatraži davati podatke o uplatama. Ne znam kako će ih kazniti, kako će znati, na osnovu čega će tražiti te podatke, pa da bi nekoga kaznio. Može tražiti finansijske izvještaje stranaka pa na taj način zaključiti je li bilo kršenja ili nije, ali kako će sankcionisati? Hoće li zaposlenom u banci zabraniti politički rad, da se kandiduje na izborima ili šta? Kod Šmita je sve tako nedorečeno da ti onda više ne znaš šta da radiš – ističe Cenić za “Avaz”.