Riječ je o fenomenu poznatom kao škrinflacija, odnosno skrivenom obliku inflacije
Potrošači u Bosni i Hercegovini sve češće primjećuju da proizvodi koje svakodnevno kupuju dolaze u manjim pakovanjima nego ranije, dok cijene ostaju iste — ili su čak više. Riječ je o fenomenu poznatom kao škrinflacija, odnosno skrivenom obliku inflacije, kada proizvođači smanjuju količinu proizvoda, ali zadržavaju postojeću cijenu.
Više na kasi
Na policama trgovina širom zemlje sve se češće mogu vidjeti pakovanja čokolade od 85 grama umjesto 100, deterdžent za veš od 2,5 kilograma umjesto 3, jogurti od 400 umjesto 500 mililitara, kafa i drugi proizvodi sa količinama koje nekada nisu bila uobičajene. Promjene su često gotovo neprimjetne, jer izgled ambalaže ostaje isti, a razlika u količini otkriva se tek sitnim slovima na etiketi.
Prema ekonomskim stručnjacima, ovaj trend rezultat je rasta troškova sirovina, transporta i ambalaže. Umjesto da direktno povećaju cijenu proizvoda, proizvođači biraju strategiju “manje za isto”, svjesni da potrošači lakše prihvataju istu cijenu nego skuplji proizvod.
“To su jako loši potezi proizvođača u odnosu na potrošače. Zadržali su isti izgleda pakovanja što dodatno obmanjuje potrošače. Nije baš da svaki potrošač uvijek ima vremena pregledati je li nešto 375 grama, je li 85 grama ili neka druga težina. Mislim da malo proizvoda imamo da je to baš jedan kilogram i pola, nego je uglavnom smanjenja gramaža. Tako da je to jedna loša praksa, a mi zatijevamo da stvari urede kako je to u Francuskoj. Takvi proizvodi bi trebali biti u drugim pakovanjima, koja se razlikuju od uobičajenih pakovanja, pa da potrošač razlikuje da se radi o proizvodima sa manjom gramažom. Međutim, vidite sva ove dešavanj kod nas, pa se i ne obraća posebna pažnja”, kaže za Raport Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača Don.
Zakon ne zabranjuje
Iako mnogi kupci smatraju da su obmanuti, trgovci i proizvođači u BiH ne krše zakon. Količina proizvoda je jasno naznačena na pakovanju, pa se ne radi o prevari u pravnom smislu. Ipak, potrošačke organizacije upozoravaju da je riječ o nepoštenoj praksi prema građanima.
“Dokle god su na ambalažama istaknute nove gramaže, i deklaracije proizvoda oba pojma su legalna i zakonski dopuštena”, izjavio je Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
I tako, iako cijene formalno ne rastu, manja pakovanja znače da građani u praksi plaćaju više, jer za isti novac dobijaju manje proizvoda. Ekonomisti upozoravaju da je škrinflacija postala globalni trend, ali da u zemljama poput BiH, gdje su plate niske, njegov efekat posebno pogađa standard stanovništva.