Zaduženost građana premašila 14,5 milijardi KM – krediti postali način preživljavanja
Svako dijete u Bosnia and Herzegovina danas se, slikovito rečeno, rađa sa dugom većim od 5.000 konvertibilnih maraka. Ukupna zaduženost stanovništva dostigla je istorijski maksimum i premašila 14,5 milijardi KM.
Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da je samo u prošloj godini podignuto 1,58 milijardi maraka kredita više nego godinu ranije. Ukupan dug stanovništva sada je na rekordnom nivou.
Ako se taj iznos podijeli sa zvaničnim brojem stanovnika, dolazi se do prosječnog duga od oko 4.650 KM po građaninu. Međutim, uzimajući u obzir procjene da u zemlji realno živi manje ljudi nego što pokazuju statistike, stvarni prosjek prelazi 5.000 KM po osobi – uključujući i novorođenčad.
Krediti za golo preživljavanje
Ekonomista Mirjana Orašanin upozorava da struktura zaduženja jasno govori o stanju u društvu.
„Građani se sve više zadužuju da bi pokrili opšte troškove i vanredne okolnosti. Inflacija već godinama guta primanja, pa su krediti postali način da se premosti jaz između plata i stvarnih troškova života“, navodi Orašanin.
Prema njenim riječima, najčešće se podižu nenamjenski krediti za tekuću potrošnju, a ne za investicije ili rješavanje stambenog pitanja.
Kada banke odbiju – mikrokrediti kao zamka
Kada banke zatvore vrata, mnogi građani spas traže u mikrokreditnim organizacijama. Međutim, taj „pojas za spasavanje“ često dolazi uz visoke kamatne stope koje dodatno opterećuju kućne budžete.
Predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić ističe da građani često imaju probleme sa otplatom kredita, ali da je za nadzor nad bankarskim sektorom nadležna Agencija za bankarstvo Republike Srpske, kojoj se moraju obraćati u slučaju sporova.
Život na rate – nova realnost
Dok stanovništvo drži više od polovine svih kredita u državi, privreda stagnira, a rast plata ne prati rast cijena. Inflacija, rast troškova života i nesigurna ekonomska perspektiva doveli su do toga da je „krpljenje od prvog do prvog“ postalo svakodnevica za veliki broj građana.
U takvoj realnosti, kredit više nije stvar izbora – već mehanizam opstanka.