“Tokom 2023. godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je 2672 prijave krivičnih djela nasilja u porodici. To znači da se svakog dana u našoj zemlji zvanično registruje između sedam i osam slučajeva porodičnog nasilja”, istakla je Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije Udružene žene, na današnjoj konferenciji povodom početka kampanje “16 dana aktivizma u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja”.
Ako se statistika pogleda po entitetima, u Federaciji BiH je prijavljeno 1374 slučaja nasilja, 1293 u Republici Srpskoj i 24 slučaja u Brčko Distriktu.
Ivić je istakla da se u statistikama ne obuhvataju drugi oblici rodno zasnovanog nasilja, poput seksualnog uznemiravanja, proganjanja i prijetnji. „Ovo je samo vrh ledenog brijega. Mnoge žene žive u tišini i strahu, ne usuđujući se da prijave nasilje,“ upozorila je Ivić, dodajući da sistemska podrška žrtvama i dalje nije dovoljna, te i dalje postoje ozbiljni problemi u zaštiti žrtava nasilja.
Iako prijavljuju nasilje, žene se suočavaju s osjećajem nezaštićenosti i razočaranja zbog neadekvatnih kazni. „Često nasilje ostaje nekažnjeno, a kazne su blage,“ naglašava Ivić.
Tokom 2023. i 2024. godine, Fondacija je podnijela 74 pravna zahtjeva i realizovala brojne intervencije sa policijom i centrima za socijalni rad. Žene su tražile pomoć i u slučajevima starateljstva, razvoda i podjele imovine.
Pozitivan pomak: strože kazne za nasilnike
Iako analiza 102 sudska predmeta pokazuje napredak—zatvorske kazne su izrečene u 48,03% slučajeva, a novčane u 24,5%—sistem i dalje nije adekvatan. Strože kazne i veći broj zaštitnih mjera su koraci naprijed, ali Ivić upozorava da je potrebno više: „Sistem mora pružiti potpunu sigurnost žrtvama.“
„Nulta tolerancija“ kao ključni cilj
I podaci Ministarstva porodice, omladine i sporta za prvih šest mjeseci 2024. godine, pokazuju poražavajuću statistiku – prijavljeno je 469 slučajeva nasilja, od čega je čak 450 dostavljeno tužilaštvima kao krivična djela.
Žrtve nasilja najčešće su žene, kojih je bilo 476, dok je prijavljeno 178 muških žrtava. Fizičko nasilje dominira među slučajevima, sa zabilježenih 310 prijava, dok su psihičko i kombinovano nasilje također značajno prisutni.
Predstavnica Ministarstva, Jelena Kurtinović, naglašava da je nulta tolerancija prema nasilju prioritet. Prema njenim riječima, muškarci su počinioci u 90% slučajeva, dok se najčešće žrtve nalaze u starosnoj grupi od 31 do 50 godina. Ministarstvo, zajedno sa sigurnim kućama i nevladinim organizacijama, intenzivno radi na edukaciji i prevenciji, posebno kroz programe za potencijalne počinioce.
Trenutno, tri sigurne kuće pružaju zaštitu žrtvama nasilja, dok se planira otvaranje četvrte u Trebinju.
Amela Bašić Tomić, menadžerica sigurne kuće u Banjaluci, istakla je da se smještaj u nekoj od sigurnih kuća odobrava na osnovu procjene visokog rizika za sigurnost, uz obezbjeđivanje psihosocijalne, pravne i medicinske pomoći, te podrške u pronalasku dugoročnih rješenja za žene i djecu.
Utočište za 1000 žena i djece
Od osnivanja 2007. godine, banjalučka Sigurna kuća je pružila utočište za više od 1.000 žena i djece, od kojih je 75% uspješno prekinulo ciklus nasilja, pronašlo zaposlenje i započelo samostalne živote. Samo u 2024. godini, u prvih devet mjeseci, zbrinuto je 37 osoba, uključujući dvije maloljetne djevojčice bez pratnje roditelja, a koje su preživjele nasilje u porodici.
Prema riječima Bašić Tomić, većinu žrtava čine žene između 30 i 40 godina bez radnog iskustva. Nasilje obično traje od jedne do pet godina, počinje psihološkim i ekonomskim zlostavljanjem, a često eskalira u fizičko i seksualno nasilje.
SOS telefon – prva linija podrške
Sigurna kuća upravlja i SOS telefonom dostupnim 24 sata, putem kojeg je samo ove godine zabilježeno 776 poziva do kraja septembra. Inflacija i rast troškova života dodatno otežavaju reintegraciju žrtava, zbog čega je Bašić Tomić apelovala na lokalne zajednice da kroz mjere poput socijalnog stanovanja, oslobađanja od troškova vrtića i prioriteta pri zapošljavanju, pomognu u njihovom oporavku.
„Podrška žrtvama ne završava izlaskom iz sigurne kuće. Nastavljamo raditi sa njima 18 mjeseci, prateći sudske procese i pružajući pomoć u reintegraciji,“ zaključila je Bašić Tomić.
Poziv za zajedničku akciju
U okviru kampanje „16 dana aktivizma“, danas je u Banjaluci izvedena predstava “Nisam kriva”, kreirana prema modelu forum teatra. Predstava donosi snažnu poruku podrške i osnaživanja žrtava nasilja, istovremeno ukazujući na potrebu društvene solidarnosti i promjena u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
Dio kampanje uključuje i izložbu “Zagrljaj nakita – zagrljaj žene”, koja ‘e biti otvorena do 30. novembra 2024. godine u Domu omladine, svakog dana od 11:00 do 17:00 časova. Posjetioci će kupovinom unikatnog ručno izrađenog nakita direktno pomoći ekonomskom osnaživanju žena koje su preživjele porodično nasilje.
Pridružite se ovoj akciji i postanite dio promjene!
Žrtve nasilja u Republici Srpskoj mogu se javiti na SOS telefon 1264 za pomoć i informacije o zaštiti, ili pozvati policiju na broj 122. Takođe, mogu se obratiti i Službi hitne medicinske pomoći za medicinsku i psihološku podršku.