Na adrese mahom srednjih školama u Kantonu Sarajevo u prethodnih 20 dana stiglo je na desetine lažnih dojava o postavljenim bombama. Epilog je hapšenje devet srednjoškolaca, od kojih je osam maloljetnika.
Jedan 18-ogodišnjak se nalazi u pritvoru, dvojica su pod mjerama zabrane, dok je za trojicu maloljetnika određen privremeni smještaj. Još trojica maloljetnika tokom dana predati su u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo.
„Biće zadržani 24 sata i u tom zakonskom roku postupajući tužioci odlučiće o daljim mjerama“, kaže portparolka Tužilaštva KS Azra Bavčić.
Dok policija otkriva počinitelje, a tužilaštvo istražuje i predlaže mjere srednjoškolci se izgleda ne boje. Policija hapsi, tinejdžeri nastavljaju sa lažnim dojavama koje su posljednjih 10 dana u Sarajevu svakodnevne.
Izvori Buke kažu da se dojave često šalju i iz školskih klupa, radnim danom za vrijeme nastave.
Sve to utiče i na preopterećenje rada policije i tužilaštva koji se jedva stižu baviti drugim krivičnim djelima koja čine maloljetnici. Slučaj srednjoškolca koji je 39 puta lažno prijavio bombu govori da se srednjoškolci ne boje sankcija, te da svjesno škole drže u paralizi.
Vijeće roditelja: Premijer Uk je neozbiljan
Predsjednica Upravnog odbora Vijeća roditelja Kantona Sarajevo Elma Dizdarević kaže da je najveći broj lažnih dojava stigao u srednje škole u opštini Centar. Dodaje da dok roditelji čekaju da se riješi sigurnosna situacija, učenici i nastavnici ulaze u četvrtu sedmici u kojoj je nastava sve češće online.
„U Kantonu Sarajevo imamo škole u kojima su djeca u toku jedne sedmice bila jedan dan u školi ili nijedan. Na putu ka školi su dobijali informacije da se vrate kući i da prelaze na online nastavu.
Možemo reći da ovo predugo traje, ovo je veliki gubitak za učenike i nastavno osoblje. Veliki su to gubici u prenosu znanja jer živa riječ je jedna od najvažnijih stvari u obrazovnom sistemu“, kaže Dizdarević za Buku.
Dodaje da direktori odluku o održavanju online nastave donose dan za danom, te da ujutru prije početka nastave prvo pogledaju mejl.
„Mi već sada znamo kada, u koje vrijeme i u koju školu će stići dojava“, rekla je Dizdarević.
„Vijeće roditelja se stavilo na raspolaganje školama i svima onima koji mogu vratiti sigurnost u škole. Pisali smo vladi dva puta Vladi, tražili smo od premijera Uka da nas primi, ali nismo dobili nikakav odgovor što je jako neozbiljno. Mi smo dio obrazovnog procesa i mi kao roditelji možemo dati svoj doprinos“, nezadovoljna je Dizdarević.
Roditelji apeluju na sve aktere da vrlo ozbiljno shvate situaciju i da se odgovornije ponašaju.
„Osuđujemo sve ovo što se dešava bez obzira što su to naša djeca.“
Dizdarević napominje da su mnoga djeca, među kojima i njena, uskraćena za kvalitetnije obrazovanje. S druge strane, čini se kako se trend prijavljivanja ne zaustavlja.
„Da li je ministarstvo unutrašnjih poslova iscrpilo sve svoje mogućnosti da ovo zaustave to je jedno veliko pitanje. Čekamo poziv za sastanak da bismo zajednički pokušali riješiti problem“, dodaje Dizdarević.
Šta je motiv za slanje lažnih dojava?
Neke od lažnih dojava poslane su iz školskih klupa kaže izvor Buke, a roditelji s druge strane kažu kako poruke često stižu i prije samog početka nastave. To najviše pogađa srednjoškolce koji u Sarajevo dolaze iz Breze, Visokog, Olova i drugih gradova u blizini Sarajeva.
„Njima je, kad dobiju informaciju da je nastava u učionici otkazana, teško stići nazad kući da prate online nastavu“, upozorava Dizdarević.
Za sprečavanje slanja lažnih dojava tokom nastave najlakše bi bilo učenicima zabraniti upotrebu mobilnih telefona.
„Pravila škole trebaju jasno naglasiti da učenik za vrijeme nastavnog procesa ne može koristiti mobitel, da mobitel treba odložiti na odgovarajuće mjesto, naprimjer u ormarić ili neki drugi vid mjera, da učenik za vrijeme nastave kod sebe nema mobitel“, kaže Dizdarević.
Govoreći o motivima kaže kako je prerano da bi cilj bilo izbjegavanje ocjenjivanja gradiva.
„Prve dojave stigle su početkom oktobra, a ocjene počinju tek iza 15. oktobra“, kaže Dizdarević.
„Krenulo je možda dječijom igrom, ali je preraslo u nešto puno ozbiljnije“, upozorava Dizdarević.
Stalna sudska vještakinja pedagoško-psihološke struke Dženana Kalaš za Buku kaže da su dojavljivači u svojim namjerama uporni i istrajni.
„Mojoj koleginici se desilo nekidan da su poslali mejl i prijavili bombu, što je u njenoj školi 12. put značilo evakuaciju, koji ona nije otvorila jer je rješavala druge probleme. Nakon toga su je nazvali na telefon da joj kažu da je došao mejl“, rekla je Kalaš.
Na našu konstataciju da je ovo masovna pojava Kalaš kaže da se to dešava zato „što nema nekih posljedica.“
Nezvanične informacije govore da postoje grupe u kojima se dogovaraju naredni koraci i slanje lažnih dojava, te da su mnoge dojave dio „izazova“ među mladima.
„Jeste, to je sigurno. Ima tu malo dubljih razloga. Škola je dosadna, jako. Nereformisana. Mnoge stvari se rade na prečac. Neki se standardi uvode. Neki kurikulumi se uvode u mjesec dana, prepisuju se stvari koje su u Evropi. Djeci je dosadno“, kaže Kalaš.
Problem je, pojašnjava i što nema kućnog odgoja. Roditelji su prezaposleni, ne znaju šta im djeca rade i nisu uključeni u njihov život.
„Djecu nema ko da odgaja, od škole se puno očekuje, škola nema ingerencije. Škola ne može mnogo“, dodaje Kalaš.
Problem je i što su, dodaje, prosvjetni radnici opterećeni brojnim „administrativnim glupostima, da se ne stignu ni baviti djecom.“
Dio problema je i cjelokupno društvo, ali i medijska scena.
„Ono što nudi medijski prostor od muzike do drugih sadržaja je jedan društveni model koji djeci govori da je biti belaj bolje“, smatra Kalaš.
„U rasulu smo generalno, pa nije ni čudno što se to dešava. Šta je omladincima najveći praznik – napustiti školu“, zaključuje Kalaš.